ola! belum sira di'ak ka lae? espera katak imi hotu di'ak,.... ida artigu da-uluk iha tinan 2019, heheheheh..😅😂foin bele updet fali... espera nafatin bele ajuda kolega maklee sira....
oh yahh keta haluhan bele visita pagina anterior.
INTRODUSAUN: Depende
ba area selula ne’ebé sofre inflamasaun, baibain inflamasaun rins intertisial
halo diferensiasaun ba tipu rua (2) maka hanesan; difusaun no fokal. Tuir resultadu
survey ne’ebé halao iha matadouru sira, moras ida ne’e hetan ona iha nasaun
Norte Americano, Russia, no Australia. Survey ida ne’e halao ona iha
Queensland, Australia, resulta katak durante tinan haat (4) karau vaka ho
kuantidade 4388 kabesas ne’ebé halo ona diagnose katak afetadu ona ho moras ida
ne’e ‘’Nefritis”. Numeru ida ne’e
hanesan akontesimentu mediana iha kada tinan ho persentagen 3,8% husi
populasaun karau vaka ne’ebé barak liu maka kompostu husi gado corte/sapi ptong. Husi karau 4388 kabesas, 100
kabesas maka halao ona teste histolografica, resulta kataka, ezeptu kabesa ida
maka sofre inflamasaun rins intersrisial (Atmatredjo et al.,1976). Peskiza
ne’ebé hanesan halao iha nasaun Alemaña, resulta numeru akondesementu ne’ebé
sofre inflamasaun rins ho numeru 3,4% (Rezlaff, 1967).
ETIOLOGIA: Inflamasaun
rins interstisial, baibain hakauza husi infeksaun bakteria Leptospira Spp.
Hafoin hala’o peskiza inflamasaun rins ba karau vaka/sapi potong iha nasaun
Australia resulta katak bakteria leptospira hanesan kauza prinsipal ba inflamasaun
rins iha karau vaka. Inflamasaun rins intertisial iha karau vaka ne’ebé seidauk
oan, koñesidu ho white spotted kidney,’ ne’ebé markadu ho inflamasaun ho
tipu/hahalok fokal no nonsupuratif, prediksaun ne’ebé iha katak kauza principal
husi bakteria E.Coli. Prediksaun ida ne’e tuir resultadu isolasaun baktéria
husi lesaun ne’ebé forma/modelu uniku. Inflamasaun rins intertisial baibain
hetan iha tempu karau ne’ebé seidauk iha oan mate tamba kroniku kolibasilosis.
Inflamasaun rins mos bele kauza husi Babesia no Theileria. Moras kustupadu iha
karau vaka dalaruma akompanha mos ho inflamasaun rins interstisial ne’ebé
karatér fokal.
PATOGENES: Maske
dezenhu histologikamente hatur ona, maibe ba patogenese inflamasaun rins iha
karau vaka espesialmente seidauk halo peskiza. Dezenhu histologika inflamasaun
hanesan ho ne’ebé maka haktuir iha Leptospirosis, tantu ida ne’ebé ho hahalok
trial ka akontese naturalmente. Husi figura sitologia lesaun inflamasaun,
também formasaun husi folikula sira, prediksaun ne’ebé iha dehan katak inflamasaun
rins ba karau basikamente hanesan respons imunologia ba antigen leptospira.
SINTOMAS: Moras inflamasaun rins interstisial basikamente ho
karatér subklinika, no so bele halo diagnosa por acaso iha tempu halao cirugia
carcaça ba animal ne’ebé mate tamba moras seluk. Inflamasaun rins interstisial
ne’ebé difusa bele kazau akontesimentu uremia. Teste laboratorium ba
inflamasaun rins interstisial baibain lahetan abnormalidade seluk, tamba laiha
disturbasaun funsaun rins ne’ebé importante, no moras rins refere bele ho
karatér asimtomatis. Iha inflamasaun ne’ebé ho karatér agudo, dalaruma bele
akontese mudansa degenerasaun ne’ebé boot ba epitel tubuli. Mudansa hirak ne’e bele
fo impaktu hanesan disturbansia ho karatér progressive ba nefron sira, no
akontese mos atrofi no tubuli sei lakon akompaña ho mudansa ba glomeruli.
Fibrosis rins refere sei kauza poliuria ne’ebé akontese kontinuamente ho
neneik-neneik, ho mamik tipu ne’ebé naton no todan ao mesmo uremia ne’ebé ho
karatér terminal.
EXAME
PATOLOGIA-ANATOMIA: Inflamasaun iha rns interstisial
sei hatudu sinal ho maneira makroskopiu ne’ebé maka iha orgaun refere, sei
hatudu sinal ho pontu-pontu ne’ebé barak no separa husi revestimentu husi rins.
Iha inflamasaun rins interstisial ne’ebé difusa ho karatér agudo, rins sei boot
no baihira halo korte sei hatudu pontu-pontu ne’ebé ho kor mean no malahuk. Akontesimentu
ida ne’e kauza husi infiltrasaun selular iha area kiik husi rins ho numeru ne’ebé
barak.
DIAGNOSA: Inflamasaun rins interstisial difisil atu halo
diagnosa klinikamente, tamba baibain la deskobre mudansa funsional husi rins.
Ho nunee inflamasaun refere, baibain halo diagnose iha tempu cirugia
carcaça/bangkai no tuir mudansa makroskopio no mikroskopio iha lesaun rins
nian. Iha survey balun hateten katak aproximadamente husi dois por três animal
sira ne’ebé halo peskiza ho maneira serologia ho asaun positivo ba L.pomona,
L.hardjo, k aba rua ne’e hotu.
PROGNOSA: Prognosa ba moras ne’e ho karatér fokal maka bele di’ak,
no kompara difusaun nia prognosa sei duvida hela.
TERAPIA: Tamba iha inflamasaun rins interstisial ho forma
hanesan sequência mudansa ne’ebé basikamente ligasaun ho infeksaun leptospira,
ka infeksaun seluk, la iha tratamentu ne’ebé sugere. Antibiotika ne’ebé bele fo
resultadu di’ak bainhira fo iha tempu dahuluk moras refere akontese/mosu, no
laos iha moras ne’e kontinuada ona.
Tradusaun husi lian Indonesia, husi Grupo 3, (Semestre V/A=DSA-) :
1. Felismina Gusmao.
2. Laura da Silva.
3. Delia dos Santos.
4. Maria Gorete.
5. Norberto Pereira no Cremilda dos Santos.
0 Comments