Moras ne'ebe Transmite hosi Animal ba Ema - Zoonosis

Zoonosis hanesan tipu moras ida ne'ebe bele transmite hosi animal ba umanu. Moras ne'e komun liu kauza hosi variedade Tipu mikroorganismo, hanesan Bakteria, virus, Fungus no parasita. Zoonosis bele transmite hosi animal selvagem, animal domestika, ho animal estimado.



Zoonosis bele sai problema ba saude publika, tanba ema iha relasaun di'ak ho animal, animal sai hanesan fontes hahan ba umanu, sai hanesan animal estimado, ne'ebe bele suporta atividade umanu nian.

Moras zoonosis bele hamosu sintomas kaman no bele mos di'ak mesak. Maibe iha mos moras ne'ebe transmite hosi animal ho sintoma grave no bele kauza umanu ida lakon vida.

Iha tipu animal barak maka bele transmite moras Zoonosis ba umanu, hanesan:

  • Susuk, tipu Aedes aegypti no Anopheles
  • Aves, tipu manu no manu rade
  • Insektu, hanesan acaro no Utu.
  • Animal fuik, hanesan Niki, Lekirauk no Laho
  • Animal Hakiak, hanesan Karau ho Fahi
  • Animal Estimadu, hanesan Busa no Asu
  • Animal ne'ebe moris iha be'e, hanesan keong no siput

Variedade moras Zoonosis

Tuir mai ne'e moras hirak ne'ebe kategoria hanesan zoonosis:

  • Anthraks
  • Vermes, hanesan lumbriga (askariasis no taeniasis)
  • Dengue
  • Malaria
  • Filariasis
  • Chikungunya
  • Pes
  • Infeksaun bakteri Salmonella atau demam tifoid (tifus/tipes)
  • Toksoplasmosis
  • Flu burung
  • Rabies
  • Leptospirosis
  • Cacar monyet
  • Listeriosis
  • Ebola
  • Dermatofitosis, seperti tinea corporis, tinea capitis, atau tinea barbae

Alen ida ne'e, iha mos moras seluk ne'ebe transmita hosi animal ba ema.

Ezemplu hanesan moras COVID-19 ne'ebe iha tinan 2019 sai pandemia global, ne'ebe moras refere transmite hosi animal fuik hanesan niki. 

Virus nipah ka virus Langya ne'ebe ho pontensia sai pandemia mos ne'ebe ho karater zoonosis ka bele transimite hosi animal ba ema.


Oinsá Moras Zoonótika sira Transmite hosi Animál sira ba Ema


Transmisaun zoonótika husi animál ba ema bele akontese iha maneira oioin, hanesan:


1. Kontaktu diretu

Zoonoze sira bele hada'et ba ema bainhira ema ida hetan kontaktu ka iha kontaktu fíziku diretu ho animál ida ka ho líkidu isin nian hosi animál ida ne'ebé infetadu ho moras ne'e. Fluidu isin animál sira-ne'e bele sai hanesan saliva, raan, urina, mucus no fezes.

Aleinde ida-ne'e, ema ida mós bele hetan moras zoonótika bainhira nia hetan tata ka kose hosi animál ruma. Insetu nia tata, hanesan pulga, ácaro, no susuk, bele mós sai hanesan meiu ida ba transmisaun moras zoonótika sira.


2. Kontaktu indiretu

Transmisaun moras zoonótiku sira mós bele akontese bainhira ema ida kona objetu ida ne'ebé kontamina ona ho líkidu isin animál nian ne'ebé kontein vírus, mikrobiu, ka parazita sira ne'ebé hamosu moras. Ezemplu sira inklui bee tanki akuáriu nian, kontentór ai-han no hemu nian, gaiola sira, rai, no ai-han animál nian.


3. Konsumu ai-han ne'ebé kontaminadu

Susu-been ne'ebé la pasteurizadu, na'an ka manu-tolun ne'ebé la tasak, no ai-fuan no modo matak sira ne'ebé kontaminadu ho fezes ka urina hosi animál sira ne'ebé infetadu bele mós sai meiu ida atu transmite moras ne'e. Ai-han ne'ebé kontaminadu bele hamosu moras, tantu iha ema no animál sira, inklui animál doméstiku sira. Hahán fo’er ne’e bele mai husi uma laran ka husi restaurante sira.


4. Bee foer

Moras infesiozu zoonótiku sira mós bele mosu bainhira ema ida hemu ka uza bee ne'ebé kontamina ona ho fezes, raan, ka urina hosi animál sira ne'ebé infetadu.


Bazikamente, moras zoonótika bele ataka ema hotu, maibé komún liu iha área sira ho saneamentu ne'ebé ladi'ak ka iha área tropikál sira, iha ne'ebé animál no insetu sira ne'ebé kauza moras zoonótika sira baibain hetan. Ezemplu ida mak susuk, ne’ebé barak liu hetan iha área tropikál sira ho udan-been barak, inklui Indonézia.


Aleinde ne’e, iha ema balun ne’ebé iha risku liu atu hetan infesaun, inklui moras hada’et ne’ebé hada’et husi animál. Grupu ida-ne'e inklui kosok-oan no labarik sira, ferik-katuas sira, inan isin-rua sira, no ema sira ho sistema imunidade ne'ebé fraku, hanesan pasiente kankru, malnutrisaun, ka PLHIV.


Oinsá atu prevene transmisaun zoonoze sira


Iha Indonézia, moras zoonótiku balu, hanesan isin-manas dengue, malária, leptospiroze, rabies, no elefantiase, sei klasifika nafatin hanesan moras endémiku.

Aleinde ne’e, ema ne’ebé hela no servisu iha área pekuária, natar, ka to’os mós iha risku boot liu atu hetan moras zoonótika tanba sira iha kontaktu besik ho animál sira.

Zoolójiku sira mós hanesan fatin komún ba transmisaun moras zoonótiku sira. Entretantu, iha uma, moras zoonótiku sira normalmente mai hosi animál doméstiku sira ne'ebé ladún tau matan ho di'ak.


Atu prevene transmisaun moras husi animál ba ema, ita-boot bele halo pasu sira tuirmai:


1. Fase liman

Fase ita-boot nia liman ho sabaun no bee-moos hafoin besik animál sira, maski ita-boot la kona sira. Se sabaun no bee laiha, ita-boot bele uza hand sanitizer.

Maibé, hand sanitizer la hamate tipu mikrobiu hotu-hotu, tanba ne'e importante atu kontinua fase liman ho sabaun no bee moos.


2. Mantein uma moos

Ita-boot presiza mantein beibeik ita-boot nia uma nia moos atu nune'e fo'er no animál sira ne'ebé kauza zoonoze, hanesan susuk no ákaru sira, labele halo knuuk iha uma laran.

Atu prevene susuk tata, halo 3M plus. Entretantu, atu prevene pulga no ácaro nia tata, hamoos ita-boot nia kama no sofá beibeik. Troka no fase lensu sira pelumenus semana ida dala ida.

Se ita-boot iha animál doméstiku, hamoos sira nia gaiola beibeik. Keta haluha atu lori ita-boot nia animál doméstiku ba veterináriu beibeik atu nune'e nia saúde bele hetan kontrolu no nia bele hetan vasina hodi prevene moras perigozu sira, hanesan rabies.


3. Hili animál doméstiku ne'ebé seguru

Halo uluk Ita-boot nia peskiza molok adota ka sosa animál doméstiku ida. Labarik sira ho idade menus hosi tinan 5, idozu sira ho idade liu tinan 65, no ema sira ho sistema imunidade ne'ebé fraku tenke limita ka evita kontaktu ho roedor sira, réptil sira, anfíbiu sira, no manu sira.

Se ita-boot rai ida hanesan animál doméstiku, evita lori ida-ne'e besik ba ita-boot nia oin, tanba tipu animál ida-ne'e iha risku aas atu hada'et mikrobiu, vírus, ka parazita sira ne'ebé kauza zoonoze.


Jeralmente, hahalok moris ne'ebé moos no saudavel (PHBS) bele hala'o hanesan pasu ida atu prevene zoonoze. Maibé, aleinde kontaktu diretu ho animál sira, zoonoze bele mós transmite liuhosi animál sira ne'ebé maka konsume.


Tanba ne'e, molok sosa na'an, ikan, ka manu-tolun, asegura katak ai-han ne'e mai hosi animál ne'ebé saudavel no hakiak iha to'os ne'ebé moos. Keta haluha tunu ida-ne'e to'o ida-ne'e tasak hotu antes atu konsume ida-ne'e.


Moras zoonótiku sira fasilmente hada'et hosi animál sira ba ema, maibé ita-boot bele proteje ita-boot nia-an hosi moras sira-ne'e hodi fó atensaun ba ai-han no ijiene ambientál, no mós mantein limpeza fíziku no kondisaun fíziku.


Se ita-boot hasoru beibeik animál sira no esperiénsia no manten saude, espera bele hadok ita hosi moras hirak ne'ebe aprezenta ona anteriormente.

0 Comments