Moras Newcastle Disease (ND) ka Tetelo iha animal Manu: Sintomas, kauza no tratamentu - Saude Animal

Moras Newcastle Disease (ND) ka Tetelo iha animal Manu: Sintomas, kauza no tratamentu

 

Moras Newcastle Disease (ND) ka Tetelo perigu tebes ba animal manu, bele halakon animal manu nia vida.

Bele loke pagina anterior hodi hatene kona-ba Animal Manu.

ND maka moras infesiozu agudu ida ne'ebé ataka manu hakiak no manu fuik sira seluk, hodi hamosu sintoma klíniku sira hanesan moras respiratóriu, dijestiva, nervozu, no mortalidade aas.

Moras ne’e kauza husi virus NDV no bele hamosu lakon boot ba agrikultór sira.
Moras ida ne’e mós hamosu diminuisaun iha kualidade no kuantidade produsaun no mós taxa oho manu ne’ebé aas. Aleinde ne'e, moras ida-ne'e inklui imunosupresor sira, ne'ebé halo manu-tolun sira sai suspetível liu ba moras sira seluk. Tanba ne'e, komprensaun klean kona-ba sintoma, kauza, no prevensaun ba moras ida-ne'e esensiál atu mantein saúde manu-hakiak sira iha fazenda.

Istoria badak

Moras Newcastle (ND) ka Tetelo deskobre uluk iha Inglaterra hosi Doyle iha tinan 1927, maibé literatura hateten katak surtu ND dahuluk akontese iha illa Java iha tinan 1926. Virus ND hamosu sintoma klíniku sira hanesan moras nervozu no tortikolis iha manu-tolun sira, no mós mate iha loron 7 nia laran.

Kauza

Moras Newcastle kauza hosi Avian Paramyxovirus tipu 1 (APMV-1), ne'ebé pertense ba família Paramyxoviridae. Virus ida-ne'e kontajiozu tebes no bele hada'et lalais liuhosi anin, ekipamentu sira ne'ebé kontaminadu, no manu-tolun sira ne'ebé infetadu nia fezes. Virus ida-ne'e bele moris iha ambiente durante loron balu, liuliu iha temperatura ne'ebé ki'ik, ne'ebé halo ida-ne'e susar liu atu evita. Propagasaun lalais bele infeta manu sira ne'ebé besik malu iha gaiola ida.

Klasifikasaun Bazeia ba Patotipu

Moras Newcastle bele klasifika bazeia ba nia virulénsia (patotipu) iha kategoria oioin:
  1. Velojéniku (Visiozu): Virus ida ho taxa mortalidade aas, ho sintoma sira inklui diarea, moras nervozu, no bubu iha intestinu.
  2. Mezojéniku (Moderadu): Kauza difikuldade respiratóriu agudu no moras nervozu iha manu-tolun balu, ho taxa mortalidade ne'ebé ki'ik liu (besik 10%).
  3. Lentojéniku (Kmaan): Virus ida-ne'e la hamosu sintoma signifikativu, dalaruma subklíniku, no dala barak uza iha vasinasaun.
  4. Enterítiku asintomátiku: Virus ida-ne'e kmaan liu no hamosu moras sira iha via dijestiva (intestinu), lahó sintoma espesífiku sira moras nian.

Sintoman Komun

Sintoma komún sira ne'ebé hatudu hosi manu-frangu sira ne'ebé afetadu hosi moras ida-ne'e inklui mosu pálidu, letárjiku, iha pozisaun ulun ne'ebé la estavel, no fezes kór-azul. Moras ida ne’e hada’et tebes tanba ne’e wainhira iha manu ne’ebé hatudu sintoma hirak ne’e tenke haketak no kuarentena iha gaiola ketak ida.

Bele hanehan iha pagina Anterior hodi hatene kona-ba moras seluk iha Manu.

Sintoma

Aleinde sintoma sira ne'ebé temi iha seksaun anteriór, iha sintoma espesífiku sira seluk, inklui:
  1. Mukus ne'ebé maka barak liu iha Trakea
  2. Respirasaun iha manu-tolun sira hetan perturbasaun, ne'ebé jeralmente akontese bainhira manu-tolun fani, ronka, mear no mós iha problema atu dada iis.
  3. Manu nia isin sei haree letarjiku no fraku.
  4. Manu nia apetite sei menus kompara ho loron normal sira.
  5. Karik moras ne’e ataka manu-inan sira, sei rezulta iha diminuisaun produtividade manu-tolun.
  6. Manu-tolun nia fo'er sei sai mihis liu no ho kór verde.
  7. Manu nia matan nia kórnea haree hanesan kalohan.
  8. Pente ne'e kór-azul, liras sira sei sai monu.
  9. Bainhira ida-ne'e maka'as, paralizasaun nervozu sei akontese ne'ebé sei rezulta iha konvulsaun no kakorok sei nakfilak ba kraik


Risku atu hetan Surtu Tetelo

Risku boot liu wainhira manu hetan moras Tetelo mak mate. Se la hetan tratamentu no ikusmai da'et ba animál sira seluk, sei iha animál sira nia mate barak to'o 100%.
Aleinde ne'e, risku ba Moras Newcastle (ND) iha hakiak manu bele sai buat oioin, inklui:
  • Mortalidade aas iha manu no manu sira seluk.
  • Diminuisaun produsaun manu-tolun no hakiak ne'ebé rezulta iha lakon ekonómiku ba agrikultór sira.
  • Retardu kreximentu iha manu-tolun no manu-tolun sira seluk.
  • Diminuisaun iha kualidade produtu na'an no manu-tolun nian ne'ebé maka produz.
  • Kustu sira ne'ebé maka halo ba tratamentu no prevensaun moras nian maka boot tebes.
  • Barreira sira ba esportasaun produtu manu nian tanba regulamentu ne'ebé rigorozu hosi nasaun destinu sira.
  • Diminuisaun iha valor fa’an manu-tolun ne’ebé afetadu husi moras ne’e.
  • Risku moras ne’e hada’et ba to’os seluk no hamosu surtu ne’ebé luan.
  • Risku husi restrisaun governu nian ka limpeza massa ba manu-tolun infetadu iha esforsu atu prevene propagasaun.

Transmisaun

Transmisaun Tetelo iha manu bele akontese liu husi transporte, traballador luhan, manu no animal sira seluk. Iha posibilidade mós katak transmisaun akontese husi transportasaun manu-tolun ne’ebé infetadu ho virus ND no manu-tolun durante períodu inkubasaun.
Entre manu, transmisaun akontese liuhosi kontaktu ho animál moras, sekresaun, eskresaun hosi animál moras, no mós manu-fuik sira ne'ebé infetadu nia mate-isin.
Virus ND ne'ebé kahur ona ho manu-tolun nia urina no fezes bele moris maizumenus fulan rua, ka liután se fezes maran ona.

Oinsá atu Prevene Surtu Tetelo (ND) iha Fazenda Manu

Tanba moras Tetelo kauza husi virus ida, dalan ne’ebé efetivu liu atu prevene mak mantein manu nia imunidade maka liu husi vasina.
Maibé, iha buat balun ne'ebé bele pratika atu prevene moras ND iha eskala pekuária, hanesan tuirmai:

1. Mantein konfortu manu-tolun sira nian iha idade semana 2-3.

Oinsá atu trata Tetelo iha eskala fazenda nian inklui pasu importante oioin, inklui:

  • Maksimiza manu-tolun nia dezempeñu iha semana 2-3 dahuluk hodi hetan sistema imunidade ne'ebé ótimu.
  • Mantein kualidade lixu nian hodi minimiza konsentrasaun amonia iha luhan no hamenus estrese ba manu-tolun sira.
  • Aselera espansaun gaiola nian hodi hamenus estrese tanba ema barak liu.
  • Hatun du'ut neineik no ho maneira ne'ebé kontroladu liu atu hamenus estrese esternu.
  • Fornese substánsia apoiu liuhosi bee hemu hanesan sorbitol hodi ajuda hasa'e enerjia manu nian.
  • Fó hahán ho kualidade no tuir padraun hahán ne'ebé loos hodi suporta manu-tolun nia sistema imunidade.
  • Injeta vasina sira ne'ebé apropriadu atu prevene no trata infesaun virus ND.

2. Programa vasinasaun ne’ebé rigorozu no apropriadu

Vasinasaun hanesan pasu ida hodi prevene moras Tetelo ka ND.
Programa vasinasaun ND iha eskala to'os nian tenke hala'o ho loloos atu hetan protesaun ne'ebé ótimu. Buat sira ne'ebé atu nota iha programa vasinasaun ida-ne'e inklui:
  • Uza vasina ND moris iha manu-tolun sira nia moris inisiál nesesáriu tebes tanba Ig A, ne'ebé maka responsavel ba imunidade lokál, pasa hosi inan ba oan ho persentajen ne'ebé ki'ik tebes. Métodu rega nian bele fornese impulsu ida ne'ebé di'ak liu no lalais liu ba imunidade lokál duké métodu sira seluk.
  • Uza vasina ND killed iha inisiu ho doze kompletu no ne’ebé iha konsentrasaun virus ne’ebé aas tebes rekomenda tebes atu ajuda nivel protesaun konsidera katak iha nafatin imunidade husi inan-aman ne’ebé kauza interferénsia ho virus vasina.
  • Uza booster ND moris ho estirpe lasota rekomenda tebes iha loron 14-16 tanba dezafiu ND agora mós antes liu. Programa ida-ne'e ladún uza no razaun prinsipál ida tansá maka agrikultór sira la uza reforsu ND ho estirpe sira-ne'e maka tanba tauk ba reasaun sira hafoin vasina.
  • Uza ND Lasota ba booster daruak rekomenda tebes tanba abilidade propagasaun no abilidade atu intimida imunidade husi estirpe ida-ne'e maka ótimu tebes. Husi estudu oioin foin lalais ne'e no esperiénsia iha kampu, hatudu ona katak uza ND Live + ND Kill kombina ho ND Live Lasota booster di'ak liu duké ND Live + ND Kill iha inísiu ka ND Live iha inísiu + ND Live Lasota booster bele fó protesaun hasoru dezafiu ND Genotype VII. Presiza hanoin katak virus ND iha de'it SEROTIPU IDA atu nune'e tipu vasina hotu-hotu bele fornese protesaun hanesan hasoru dezafiu sira ho virus ND Genotype VII.

3. Implementasaun Sistema Saneamentu no Bioseguransa

Ikus liu, saida maka importante mós maka padraun hahalok nian hosi sistema saneamentu no bioseguransa nian bainhira iha nafatin manu sira iha gaiola laran ka bainhira gaiola mamuk liuhosi:
  • Pulverizasaun ho dezinfetante kada dader no kalan durante períodu produsaun manu nian sei ajuda hamenus konsentrasaun virus ND iha gaiola nia sorin.
  • Hadi'a padraun ijiene iha ekipamentu, fo'er no vetór moras sira, liuliu pulga no balada sira bainhira gaiola mamuk, sei ajuda tebes hamenus gravidade hosi vírus ND iha gaiola nia sorin-sorin.
  • Kontrolu asesu: Kontrola asesu ba recinto hodi limita númeru ema ne'ebé maka permite tama no hala'o verifikasaun istória viajen nian ba ema hotu ne'ebé maka tama.
  • Edukasaun no treinamentu: Fornese edukasaun no treinamentu ba agrikultór no traballadór armajen sira kona-ba tékniku bioseguransa no saneamentu ne'ebé loos no oinsá atu kontrola infesaun sira.

Oinsa Trata Moras Tetelo

Seidauk iha ai-moruk ba ND. Esforsu ne’ebé bele halo inklui halo manu nia kondisaun fíziku sai di’ak lalais no estimula nia apetite. Manu sira bele hetan vitamina no minerál adisionál sira, no infesaun sekundária sira bele prevene liuhosi administrasaun antibiótiku sira. Bele mós fornese akesimentu adisionál iha gaiola.
Atu trata Tetelo iha eskala to'os nian, bele uza métodu oioin, inklui:
  • Destruisaun ba manu-tolun ne’ebé moras: Manu-tolun ne’ebé hetan diagnóstiku Tetelo tenke oho no sunu atu prevene propagasaun virus ne’e.
  • Vasinasaun: Vasinasaun hanesan dalan ida ne’ebé efetivu atu prevene infesaun Tetelo. Aleinde ne’e, fó vasina mós bele hamenus sintoma sira ne’ebé mosu iha manu-tolun ne’ebé infetadu.
  • Saneamentu: Saneamentu ba gaiola no ambiente ne'ebé hale'u importante tebes atu prevene propagasaun virus. Hamoos gaiola beibeik no soe lixu ho loloos bele ajuda prevene infesaun sira.
  • Izolamentu: Manu-tolun ne’ebé hetan diagnóstiku Tetelo tenke haketak husi manu-tolun sira seluk no tau iha gaiola izoladu atu prevene propagasaun virus ne’e.
  • Kontrola manu fuik sira: Kontrola manu fuik sira ne’ebé hada’et virus Tetelo tenke halo ho loloos, hanesan ho kaer ka oho manu fuik sira ne’ebé infetadu.
  • Monitorizasaun no triajen: Monitorizasaun no triajen regulár tenke halo atu detekta infesaun Tetelo sedu no foti medida nesesáriu atu prevene propagasaun virus.

Ida-ne'e maka informasaun kompletu kona-ba Moras Newcastle (ND) iha manu-hakiak sira. Husi sintoma sira, kauza, tratamentu, to'o prevensaun, ami diskute buat hotu ho klean antes.


Espera katak informasaun ne'e bele ajuda maluk sira ne'ebe iha manu hakiak ou involve iha hakiak manu. Hanoin, konxiénsia kona-ba saúde pekuária nian importante tebes atu mantein sustentabilidade ba ita-nia animál hakiak sira.

Se ita-boot iha pergunta ka esperiénsia ruma ne'ebé ita-boot hakarak fahe, fahe iha seksaun komentáriu sira. Hasoru malu iha artigu sira tuir mai! Saudasaun susesu ba ita hotu.

Karik hetan kazu ida kona-ba ND, bele hato'o ba Servisu Pekuária no Saúde Animál ne'ebé relevante ka bele relata ba Diresaun Jerál Pekuária no Saúde Animál hodi bele halo konfirmasaun ba diagnóstiku iha Laboratóriu Veterináriu ne'ebé akreditadu.


Referensia :

0 Comments