CORYZA Sinonim : Infectious coryza, Snot, Pilek Ayam - Saude Animal

CORYZA Sinonim : Infectious coryza, Snot, Pilek Ayam


 A. INTRODUSAUN


Coryza maka moras baktéria ne'ebé maka hada'et hosi manu-tolun ne'ebé maka ataka sistema respiratóriu. Moras ne'e normalmente aguda to'o sub-aguda no dala barak sai krónika bainhira nia progresa. Ida-ne'e karakteriza ho inflamasaun katarral hosi membrana mukoza sira hosi via respiratóriu superiór (kavidade nazál, sinus infraorbitál sira, no trakea superiór).


Coryza hetan kuaze iha mundu tomak, liuliu iha klima tropikál sira. Moras ne'e króniku iha grupu ida, dura entre fulan 1 no 3. Tanba ne'e, moras ida-ne'e karun tebes ba manu-tolun sira. Se coryza afeta manu-tolun sira, produsaun bele hamenus 10 to'o 40%.


B. ETIOLOJIA

Coryza kauza hosi baktéria pleomórfika, la-mótil, gram-negativu, ho forma hanesan ai-sanak ne'ebé hanaran Hemophilus gallinarum.


Susar atu kuda iha media artifisiál tanba presiza fatór XV no V, Nicotinamide Adenine Inucleotide (NAD). Baktéria ida-ne'e moris di'ak liu bainhira kuda iha agar raan no inkuba iha kondisaun mikroaerofíliku. Baktéria nia taxa sobrevivénsia naturál badak no nia mate iha oras 4-5 nia laran.


Agora daudaun, pelumenus serotipu tolu hosi H. gallinarum maka koñesidu. Serotipu tolu ne'e hotu fahe antíjenu komún; tanba ne'e, teste aglutinasaun ida ho antíjenu ida ne'ebé mai hosi serotipu ida bele uza hodi halo diagnóstiku ba serotipu tolu hotu.


Manu sira ne'ebé rekupera hosi moras ne'e sei sai imunidade ba serotipu ne'ebé hanesan. Agora daudaun, empreza oioin iha nasaun dezenvolvidu oioin tenta atu dezenvolve vasina ida hasoru H. gallinarum, maibé to'o agora laiha ida maka hetan katak efetivu duni. Rekomenda atu halo vasina sira uza mikrobiu sira hosi estirpe lokál sira, atu nune'e iha esperansa katak sei bele ultrapasa moras iha área ne'ebá.


C. EPIDEMIOLOJIA


1. Espésie sira ne'ebé suspetivel

Manu-tolun maka animál úniku ne'ebé suspetivel ba moras ida-ne'e. Manu-tolun ho idade semana 14 ba leten susetível liu duké manu-tolun, entre semana 18-23.


2. Influénsia Ambientál

Moras ida-ne'e normalmente mosu durante mudansa estasionál sira, maibé bele sai epidemia ida bainhira akompaña ho fatór estrese sira.


3. Natureza Moras nian

Moras ne’e bele afeta manu ho idade hotu-hotu. Moras ne’e esporádiku no bele sai epidemia, ho mortalidade ki’ik no taxa morbilidade aas to’o 80%.


4. Modu Transmisaun nian

Transmisaun akontese liuhosi kontaktu diretu ka indiretu. Iha grupu ida nia laran, transmisaun bele akontese liuhosi kontaktu diretu ho ema infetadu ka portadór. Transmisaun liuhosi kontaktu indiretu bele akontese liuhosi hahán ka bee ne'ebé kontaminadu, ne'ebé hafoin sai fonte infesaun nian. Manu-tolun sira ne'ebé rekupera ona maka portadór sira no sai hanesan fonte ba moras sira seluk. Aleinde manu-tolun, moras ida-ne'e mós hada'et ba manu-pavão, guinea fowl, no manu-kodor.


5. Fatór Predispozisaun sira

Fatór sira ne'ebé predispoin ba moras ne'e asosiadu ho mudansa sazonál sira ka fatór oioin ne'ebé hamosu estrese, hanesan tempu, ambiente gaiola nian, nutrisaun, tratamentu vasinasaun nian, no moras imunosupresivu sira.

6. Distribuisaun Moras

Haree ba difikuldade atu izola H. gallinarum, seidauk iha relatóriu ofisiál iha Indonézia katak baktéria ida-ne'e hetan ona izolamentu ho susesu. Maibé, klinikamente, coryza espalla barak iha Indonézia. Atake sira hosi moras ida-ne'e akontese tinan-tinan, liuliu iha hakiak manu-tolun sira.


Moras ida-ne'e maka króniku, halo manu-frangu sira ne'ebé infetadu sai ekonomikamente la signifikativu. Maibé, komplikasaun sira ho infesaun sira seluk bele rezulta iha lakon ekonómiku sira.


D. INTRODUSAUN MORAS


1. Sintoma Klíniku sira


Exudadu sai hosi inus, ne'ebé iha inísiu moos no bee maibé neineik sai mean ne'ebé mahar no purulentu ho morin ne'ebé distintu.

Krosta mean ida husi exudadu forma iha ibun-kuak nia sorin. Sinus infraorbitál sira book an maka'as, tantu unilateralmente no bilateralmente. Nu'udar rezultadu, prega sira iha matan nia sorin-sorin sai boot no matan sai taka. Rona lian ronku ida bainhira animál ne'e iha difikuldade atu dada iis, diareia, no manu-tolun sira nia kreximentu atraza no ladún di'ak.

2. Patolojia


Sinus infraorbitál sira kontein exudadu ida ne'ebé mahar, mean-mutin ho morin ne'ebé distintivu. Iha kazu króniku sira, iha inflamasaun iha saku ar nian, no exudadu dalabarak prezente iha matan sira.


3. Diagnóstiku


Diagnóstiku tenke bazeia ba istória no istória moras pekuária nian, sintoma klíniku no patolójiku-anatómiku, no importante liu, iha izolamentu no identifikasaun moras nian. Identifikasaun ba moras ne'e bazeia ba fenómenu satélite ko-fertilizasaun ho Staphylococcus epidermis ka Staphylococcus aureus ne'ebé kuda iha agar xokolate ka agar raan nian.


Aleinde ida-ne'e, H. gallinarum maka mikrobiu úniku ne'ebé maka sensivel ba sulfatiazole, tanba ne'e se nia kura no trata ho sulfatiazole entaun diagnóstiku ne'e pozitivu, maibé se nia la rekupera ne'e la signifika katak manu-tolun ne'e la sofre husi coryza, maibé ida-ne'e la esklui posibilidade ba infesaun kahur ho moras respiratóriu sira seluk.


4. Diagnóstiku Diferensiál


Moras sira ho sintoma klíniku sira ne'ebé hanesan ho coryza inklui CRD, kólera manu nian, defisiénsia vitamina A, IB, no moras respiratóriu sira seluk.

Posibilidade ba infesaun kahur tenke konsidera se sintoma moras nian atraza, porezemplu, se mortalidade aas ka moras ne'e progresa neineik tebes.


5. Kolesaun no Enviu Espesimen


Amostra sira ba ezame laboratóriu nian tenke foti ho aseptiku hosi exudadu iha sinus infraobitál. Trakea ka saku ar nian bele foti ba ezame; maibé, H. gallinarum dala barak la hetan iha órgaun rua ikus ne'e. Tanba ne'e, amostra di'ak liu tenke foti hosi sinus infraorbitál.


Bele mós haruka amostra ba ezame husi manu-tolun ne’ebé infetadu (ki’ik ka adultu) iha faze aguda. Iha terenu, amostra sira bele haruka hanesan karau-mate fresku ka malirin hodi entrega ba laboratóriu, maibé tenke kuidadu tanba karau-mate fresku bele sai fonte ba moras ne'ebé hada'et ba área sira seluk.


E. KONTROLU


1. Tratamentu


Rekomenda atu trata grupu ida ho sulfonamida ka antibiótiku sira. Sulfonamida oioin, hanesan sulfadimetoxina, sulfaquinoxalina, no sulfametazina, hotu-hotu efetivu, maibé sulfadimetoxina maka seguru liu. Tratamentu liuhosi bee-hemu sei fó resposta ida ne'ebé lalais. Antibiótiku benefisiál sira seluk inklui tetrasiklina, eritromisina, espektinomisina, no tilosina, ne'ebé relativamente seguru no efetivu ba manu-tolun.


2. Relatóriu, Prevensaun, Kontrolu, no Eradikasaun

a.  Relatóriu

Relatóriu kona-ba moras ne’e regula husi Diresaun Jerál Hakiak Animál no Saúde Animál.


b. Prevensaun


Maneira di’ak liu atu prevene moras ida ne’e mak liu husi implementa saneamentu ne’ebé di’ak no jestaun to’os, hanesan konstrusaun koop ne’ebé di’ak, densidade manu ne’ebé apropriadu ba klima lokál, no implementa programa ida ne’ebé hotu-hotu. Rekomenda atu hakiak manu-tolun rejuvenesimentu ida-idak husi idade ki'ik iha área dedikadu, hodi asegura katak manu-tolun sira ho idade hanesan rai iha grupu ne'ebé hanesan. Moras ne’e dala barak rezulta husi kahur manu ho idade ne’ebé la hanesan iha grupu ida de’it nia laran. Iha nasaun balu, kompañia sira prodús ona vasina atu prevene coryza, maibé to'o agora vasina sira-ne'e seidauk fó protesaun ne'ebé efetivu. Vasinasaun hala'o iha semana 8-10 nia laran no repete iha semana 16-18 nia laran.


To'os ne'ebé infetadu tenke taka atu prevene moras ne'e da'et ba to'os sira seluk. Manu-tolun ne’ebé moras labele fa’an. Bele fa’an tolun husi manu-tolun ne’ebé moras, manu-tolun ne’ebé moras tenke dezinfekta, no manu-tolun ne’ebé mate tenke sunu iha fatin ne’ebé dezignadu. Vasinasaun seidauk obrigatóriu tanba laiha vasina ida ne'ebé konfiável.


c. Kontrolu no Eradikasaun


Moras coryza ne’e hada’et ona ba kuaze rejiaun hotu-hotu iha Indonézia. Atu prevene to’os sira labele hetan infesaun, presiza implementa medida sira ne’ebé trasa iha seksaun prevensaun. Karik to'os ida hetan infesaun, tratamentu tenke hahú kedas, no manu-tolun sira ne'ebé mate tenke sunu iha insineradór dedikadu ida.


Se vasina inativadu sira ne'ebé disponivel iha merkadu maka sufisiente efetivu, vasinasaun regulár maka nesesáriu. Aleinde tratamentu, jestaun to'os nian importante hanesan ba kontrolu moras, inklui saneamentu ba armajen, bioseguransa, no administrasaun ai-moruk preventivu sira.


Referénsia husi Livru Manual Penyakit Unggas, 2014, cetakan ke-2.

0 Comments