Iha serotipu tolu husi E. coli patojéniku ba manu-tolun, maka hanesan, O2:K1, O1:K1, O78:K80 no serotipu sira seluk, ne'ebé maka identifika ona husi órgaun manu-tolun sira ne'ebé moras, hahán, bee hemu, no lixu, husi to'os manu-tolun nian iha Java no Bali. Iha kondisaun normál, E. coli hetan iha tratu dijestiva manu nian, ne'ebé bele transmite liuhosi kontaminasaun fezes, bee, rai-rahun no ambiente.
Diagnóstiku ba kolibasiloze bazeia ba sintoma klíniku sira, lezaun patognómiku sira (septisemia, perikardite, airsacculite, perihepatite) no izolamentu E. coli nian. Surtu sira normalmente mosu hosi kombinasaun hosi fatór oioin, inklui prezensa hosi infesaun sira seluk, hanesan Síndrome Ulun Inflamadu (SHS), Moras Respiratória Krónika (CRD), Moras Newcastle (ND) no seluk tan.
Tratamentu sei efetivu se fó iha inísiu insidente no rekomenda atu halo teste sensibilidade ba antibiótiku sira iha ninia aplikasaun. Ba kontrolu moras ida-ne'e, tenke ho objetivu atu hadi'a jestaun to'os nian, inklui saneamentu/dezinfeksaun ba mákina hakiak, programa prevensaun moras no vasinasaun apropriadu, liuliu ba prevensaun moras imunosupresivu no respiratóriu sira.
Moras kolibasiloze bele manifesta iha forma moras orgaun nian, hanesan: septisemia, enterite, granuloma, omfalite, sinusite, airsacculite, artrite/sinovite, peritonite, perikardite, selulite no Síndrome Ulun Inflamadu/SHS (ZANELLA et al., 2000), oovoritis, salivoritis, salite, oovorite, oovoritis. panoptalmitis no bursitis esternal (BARNES no GROSS, 1997; TABBU, 2000).
Iha kondisaun normál, E. coli hetan iha manu-tolun nia tratu dijestiva. Besik pursentu 10-15 hosi E. coli hotu-hotu ne'ebé hetan iha intestinu hosi manu-frangu saudavel sira klasifika hanesan serotipu patojéniku sira. Parte intestinu nian ne'ebé maka kontein mikrobiu barak liu maka jejunum, ileum no cecum. Tipu E. coli ne'ebé hetan iha intestinu la'ós sempre hanesan ho tipu sira ne'ebé hetan iha tesidu sira seluk. Hanesan ajente moras sekundáriu, E. coli dala barak akompaña moras sira seluk, porezemplu iha moras respiratóriu no dijestiva oioin ne'ebé ataka manu-tolun sira. Iha realidade, emerjénsia kazu kolibasiloze nian, liuliu tanba efeitu imunosupresivu sira hosi Gumboro (manu-tolun sira dominante liu duké kamada sira) no hanesan moras konkomitante iha Moras Respiratória Krónika (MCR), Coriza Infesioza (Snot), Síndrome Ulun Inflamadu (SHS), Langosiloze Infesioza (ILT) no koksi (TABBU, 2000).
ETHIOLOJIA
E. coli klasifika hanesan bactéria Gram-Negativu, ho forma hanesan ai-sanak ne'ebé la forma espora, la rezistente ba ásidu no ho medida 2-3 x 0.6 μm (GORDON no JORDAN, 1982). Bactéria ida-ne'e bele hetan iha infesaun oioin iha animál sira no sai hanesan ajente primáriu ka segundu ba infesaun. Bazeia ba moras ne'ebé nia kauza, bele klasifika ba Grupu rua. Primeiru, E. coli ne'ebé maka opportunista, sign bele frog hamosu moras iha sirkunst kondisaun balu, hanesan falta ai-han ka tuir moras sira intricacies. Segundu, ida-ne'e enteropatojéniku/enterotoxijéniku, E. coli ne'ebé iha antiíjenu anexasaun no produz enterotoxina sira atu nune'e bele hamosu moras. (LAY no HASTOWO,1992).
Fatór virulénsia E. coli nian hetan influenza hosi nia rezisténsia ba fagositoze, abilidade atu adere ba epitéliu hosi sélula respiratóriu sira no nia rezisténsia ba kbiit oho sérum nian. E. coli patojéniku ida-ne'e iha estrutura parede sélula nian ne'ebé hanaran "pili", ne'ebé la hetan iha serotipu sira ne'ebé la'ós patojéniku (TABBU, 2000), no "pili" sira-ne'e maka iha iha kolonializasaun (LAY no HASTOWO, 1992).
Haktuir hosi GUPTE, 1990; LAY no HASTOWO, 1992 katak Iha tipu tolu hosi estrutura antíjenu ne'ebé importante iha klasifikasaun E. coli, maka hanesan:
1. antíjenu O (Somátiku);
2. Antíjenu K (Kapsula); no
3. Antíjenu H (Flagella)
Determinante antíjenu (fatin ativu hosi antíjenu ida) O lokaliza iha seksaun liposakarida, maka rezistente ba manas no iha nia agrupamentu iha númeru 1,2,3 no sst.
Antijéniu K maka polisakarida ka proteína, la rezistente ba manas no interfere ho aglutinasaun O, enkuantu antíjenu H kontein proteína, ne'ebé hetan iha flagela ne'ebé maka termolável.
Agora daudaun, hatene katak iha grupu serotipu antíjenu O hamutuk 173, tipu antíjenu K 74 no tipu antíjenu H 53 (BARNES no GROSS, 1997).
Serotipu sira ne'ebé kauza moras barak iha manu-tolun maka O1, O2, O35 no O78 (TABBU, 2000), no koñesidu ho patojéniku ne'ebé aas tebes (CHARLTON et al., 2000). E. coli O111 mós klasifika nu’udar patojéniku, tanba bele kauza mate derepente iha manu-tolun ne’ebé hahú halo tolun, ne’ebé karakteriza ho septisemia no poliserozite fibrinoza (ZANELLA et al., 2000). Aleinde ne'e, E. coli O111 mós hanesan tipu ida hosi serotipu patojéniku sira ba ema no bele kauza gastroenterite iha kosok-oan sira ne'ebé maka fatal (GUPTE, 1990).
Serotipu tolu husi E. coli O1: K1, O2: K1 no O78: K80 maka serotipu sira ne'ebé dala barak hetan iha izolamentu durante surtu kolibasiloze iha manu-tolun sira (CHARLTON et al., 2000). Serotipu tolu ne’e hanesan serotipu ne’ebé dala barak kauza koliseptisemia iha manu-tolun. Ida-ne'e signifika katak E. coli tama iha manu nia sirkulasaun raan, infeta tesidu oioin liuhosi kanek intestinál ka via respiratóriu sira. Normalmente tuir moras seluk ne'ebé ataka via dijestiva ka respiratóriu.
PATOLOJIA DIAGNOSTIKU
Iha jestaun saúde animál, patolojia diagnóstiku ida-ne'e importante tebes ba hakiak manu. Diagnóstiku ba moras ida iha manu-tolun tenke halo lalais no loloos. Haree katak rezultadu sira ne'e nesesáriu tebes ba maneja manu-frangu sira seluk iha grupu hanesan, atu nune'e bele evita lakon boot liu. Iha ezame post mortem, mudansa patolójiku ne'ebé maka karakterístika (patognomónika), diagnóstiku sei iha ezatidaun ne'ebé maka aas. Iha parte seluk, mudansa anatómiku patolójiku ne'ebé la'ós karakterístika ka la'ós espesífiku, entaun determinasaun ba diagnóstiku patolójiku ida-ne'e presiza hetan apoiu hosi ezame laboratóriu sira seluk.
DHARMA no PUTRA (1997) hateten katak, imajen patolójiku hosi parte isin nian ka sistémiku iha papél ida hodi interpreta lezaun hotu-hotu ne'ebé haree durante pós-mortem, no mós hodi dirije diagnóstiku ba diagnóstiku definitivu ida.
TRATAMENTU
Tipu antibiótiku no ai-moruk oioin uza ona ba tratamentu kolibasiloze, balun maka: tetrasiklina, neomisina, ai-moruk sulfa, fluorokinolona no seluk tan (CHARLTON et al., 2000). Tuir TABBU (2000), tratamentu ho antibiótiku/antibakteriál apropriadu ba infesaun kolibasiloze kmaan bele sai nafatin benefisiál.
Maibé, di'ak liu atu halo teste sensibilidade ida molok halo tratamentu, maibé iha infesaun sira ne'ebé maka'as, liuliu se moras ne'e sai problema dominante iha grupu ida, esforsu tratamentu nian ladún fó rezultadu ne'ebé satisfatóriu.
Tuir matenek nain AKOSO (1993) hateten katak tratamentu kolibasiloze hahú ho hadi'a saneamentu ambientál, ai-han no bee. Se septisemia akontese, bele uza nitrofuran, no neomisina se diareia no inflamasaun intestinál akontese. Maibé, bazeia ba rezultadu peskiza husi POERNOMO et al. (1992b), E. coli iha ona rezisténsia ba neomisina, eritromisina, oxitetrasiklina, deksisiklina no estreptomisina. Tanba ne'e, se ai-moruk sira-ne'e uza ba tratamentu, sira bele la efetivu ona ka iha taxa susesu ne'ebé ki'ik.
Relata hosi matenek nain ZANELLA et al. (2000) deskreve katak E. coli rezistente ba tetrasiklina, linkomisina, kloranfenikol, ásidu nadíliku no kanamisina.
Inkapasidade husi antibiótiku sira-ne'e atu kombate E. coli tanba ai-moruk sira-ne'e dalabarak uza husi agrikultór sira hodi trata moras baktéria iha manu-tolun sira. Aleinde ne'e, tipu ai-moruk sira-ne'e jeralmente uza mós hanesan ai-moruk anti-estrese no aditivu ba ai-han. Entaun rezisténsia E. coli ba ai-moruk sira-ne'e maka rezultadu ida hosi E. coli ne'ebé dala barak iha kontaktu ho ai-moruk sira ne'ebé iha kestaun (POERNOMO et al., 1992b).
Kontrolu no prevensaun
Iha prevensaun moras iha hakiak manu komersiál, tenke implementa programa bioseguransa, vasinasaun no saúde ne'ebé koordenadu (SHANE, 1998). Tanba ne'e, estratéjia prevensaun infesaun ida ne'ebé bazeia ba aprovizionamentu manu-oan sira ne'ebé livre hosi moras maka buat importante ida ne'ebé tenke konsidera.
Tanba ne’e, iha kontrolu kolibasiloze, tenke hahú husi aspetu jestaun viveiru, inkubadór no fasilidade manutensaun ba manu-oan ho idade loron 1 (doc). Saneamentu ba inkubadór, avaliasaun ba viveiru ba posibilidade E. coli patojéniku no manejamentu ba saneamentu ba ovo ne'ebé moris molok tau iha inkubadór. Tanba inkubadór no manu-tolun ne'ebé hakiak ne'ebé kontaminadu ona husi mikrobiu patojéniku sira bele sai fonte ba infesaun iha manu-tolun sira. Kualidade ai-han, fonte bee-hemu ne’ebé livre husi baktéria, sistema gaiola ne’ebé di’ak, saneamentu/dezinfesaun ne’ebé rigorozu, programa vasinasaun ne’ebé tuir situasaun no kondisaun to’os nian, no arranju ba traballadór sira presiza mantein ho rigorozu. Prevensaun ba moras respiratóriu, dijestiva no imunosupresivu oioin tenke sai prioridade ida (TABBU, 2000).
Ai-han, bee no fo'er koñesidu hanesan fonte sira infesaun kolibasiloze nian. Ida-ne'e relata hosi POERNOMO et al. (1992 b) katak E. coli uluk izoladu hosi ai-han ne'ebé sei iha armajen, ne'ebé labele kontein E. coli, tanba ai-han ne'e la hetan kontaminasaun hosi manu-tolun nia fezes.
Nune'e mós, E. coli bele mós izola hosi tanki armazenamentu bee nian iha ne'ebé amostra bee hemu 11 hosi 14 hosi to'os manu-tolun nian iha Java Osidentál pozitivu ba E. coli. Nune'e mós, mikrobiu ida-ne'e bele mós izola hosi lixu. Tanba ne'e, fonte bee hemu nian presiza hetan protesaun hosi posivel kontaminasaun hosi E. coli ka baktéria sira seluk hosi klorinasaun. Naran katak, aumenta kloru ba bee (doze: grama 150 kloru iha kada 10,000 galun/38,000 litru bee), hodi hamenus konteúdu E. coli no baktéria sira seluk.
KONKLUZAUN
Husi deskrisaun iha leten, bele konklui katak colibacillosis bele ataka manu-tolun ka kamada sira iha grupu idade hotu-hotu. Iha Indonézia, relata ona katak iha serotipu tolu husi E. coli, mak hanesan: O2: K1, O1: K1 no O78: K80 ne’ebé patojéniku ba manu-tolun.
Kontrolu kolibasiloze tenke ho objetivu atu hadi'a jestaun inklui saneamentu/dezinfeksaun ne'ebé rigorozu, programa prevensaun moras no vasinasaun ne'ebé apropriadu. Aleinde ne'e, selesaun ba manu-tolun ho kualidade di'ak tenke hala'o ho rigorozu hahú hosi inísiu manutensaun, hodi prevene kontaminasaun baktéria ba bee hemu no ai-han. Nune'e mós, prevensaun ba moras imunosupresivu sira no moras respiratóriu sira tenke hetan prioridade aas liu.
Tratamentu ba kolibasiloze ho antibiótiku sira maka útil de'it se infesaun ne'e sei kmaan. Molok halo tratamentu, rekomenda atu halo uluk teste sensibilidade. Maibé, se moras ne'e kompleksu, la rekomenda tratamentu, tanba ladún útil no la ekonómiku. Karik manu ne’e bele kura ho tratamentu, nia produsaun sei la ótimu ka fila fali ba nia estadu orijinál.
BIBLIOGRAFIA
AKOSO,
B.T. 1993. Manuál Saúde Manu nian. Edisaun
Primeiru. KANISIUS. Yogyakarta.
BARNES, H.J. no W.B. GROSS, 1997.
Collibacillosis. Iha laran: Moras sira husi Manu-tolun. 10a edisaun B.W. CALNEK, H.J.
CHARLTON,
B.R., A.J. BERMUDEZ, D.A. HALVORSON, J.S. JEFFREY, L.J. NEWTON, J.E. SANDER no
P.S. WAKERNELL. 2000. Manuál
Moras Manu nian. Dalima Edisaun. Asosiasaun Amerikana ba Patólogu Manu sira
nian. Manu-tolun Laboratóriu Patolojia nian Universidade Pennsylvania. Sentru
Bolton Foun. EUA.
DHARMA,
D.M.N. no A.A.G. OAN. 1997. Investigasaun Moras Animál sira. CV Bali Media
Adhikarsa. Denpasar.
GUPTE.
S. 1990. Livru badak kona-ba médiku Mikrobiolojia. Edisaun Dahuluk. Jaypee Brothers India. pp.
261−269.
LAY, B.W no S. HASTOWO. 1992.
Mikrobiolojia. Primeiru Edisaun. Rajawali Pers. Jakarta.
LEE, M.D. no H.A. LAWRENCE. 1998.
Colibacillosis. Iha Manuál Laboratóriu nian Ba izolamentu no identifikasaun husi
patojéniu manu sira nian. Asosiasaun Amerikanu ba Manu sira Patólogu. Kuarta Ed. Pennsylvania: pp: 14−16.
POERNOMO,
S., SUTARMA, JAENURI no ISKANDAR. 1992b. Kolibasiloze iha manu-tolun iha
Indonézia: II. Koko Sensibilidade husi E. coli husi to'os manu nian iha oioin área
sira Java no Bali nian ba antibiótiku oioin.
SHANE, M.S. 1998. Manuál
kona-ba moras manu-tolun nian. Asosiasaun Soja Amerikanu.
TABBU,
C.R. 2000. Moras Manu nian no sira nia Kontrolu. Vol. I. KANISIUS. Yogyakarta.
ZANELLA
G., A.G. ALBORALLI, BARDOTTI, P. CANDOTTI, P.F. GUADAGNINI, P.A. MARTINO no M.
STONFER. 2000.
0 Comments