Ola belun sira!!!
Artigu ida ne'e kontinuasaun husi artigu anterior.
1. INTRODUSAUN
Infectious bursal disease (IBD)
hanesan moras infeksioza aguda ida ne’ebé maka iha manu ho idade joven, moras
ne’e hatudu sinal inflamasaun makas iha bursa fabrisius ho karakteristika
imunosupresif ne’ebé halo aleza iha sistema imunologiku manu nian, ne’ebé fo
resulta ba diminuisaun resposta manu inan sira nian, ba vasinasaun no manu inan
sira sei sai sensivel liu ba patogene seluk. Krise ekonomikas ne’ebé mak kauza
ladun bo’ot tanba ataka ba iha manu ho idade joven (menus husi semana 3) ho
nivel morbilidade no mortalidade ne’ebé aas.
2. ETIOLOGIA
Virus
IBD ne’e klasifika hanesan virus RNA ida ho géneru avibirnavirus no husi
familia birnaviridae. Virus ne’e iha tamanho entre 55-65nm. Virus ne’e iha
forma simetria icosaédrica/ikosahedral no la hafalun-an. Virus IBD ne’e
klasifika ba iha serotipu 2, ho naran serotipu patogeniku 1 ba iha na’an no
serotipu 2, infekta manu perú sira maibe la hatudu sinal kliniku. Virus IBD
ne’e inklui grupu ho virus Nekrose pancreátika infeksioza (IPNV) ba iha ikan
caswell, lalar sira, virus husi Drosophilia X (DXV) iha insektu sira no
Tellinavirus iha marisku sira mos.
3. MANEIRA HADAET
Transmisaun
IBD bele mos akontese liu husi kontaktu direitamente ho manu moras ou bele mos
manu la moras. Além de ida ne’e liu husi eskresaun ne’ebé kontamina iha luhan
no lixu (litter). Luhan ne’ebé kontamina hanesan fonte transmisaun ne’ebé mak
iha potensia liu, tanba ne’e ho kondisaun ambiente hanesan ne’e, virus bele
moris durante loron 52 ou bele mos to’o loron 122. Virus ne’e kuaze la hada’et
liu husi orgaun respiratoriu ou vertikalmente la liu husi tolun.
4. SINAIS KLINIKA
Periodu inkubasaun ba moras nian dura durante loron 2-3. Na’an ne’ebé
ataka no karakteriza ho sintomas depressaun, vontade han menus, frakeza,
tremores/nakdedar, falta oxigenio/ar, fulun hamrik no foer, liliu fulun iha
area kabun (abdomen) no reto, depois tuir mai ho diareia, fezes kor mutin
(hanesan kapur) no mate akontese tanba impaktu husi desidratasaun (dehidrasi).
5. PATOLOGIA
Patologia
anatomia iha manu inan ne’ebé mak infekta husi virus IBD hanesan;
Carcaça/karkas hare dehidrasi, kor
mean escuro, maran no akompaña ho ran ptekie ou ekimose.
Bursa Fabrisius hahu ho infeksi,
bursa sai bo’ot liu tiha nia tamanho normal bele to’o 3 vezes.
Limpa hare hanesan bo’ot ituan no
kongesti, dalaruma mos hetan iha manchas brancas (bercak putih keabuan) iha nia
superfisie.
Rins/ren akontese bubu no konsiste
liu-liu iha lobus anterior, além de hare kongesti iha mos parte seluk hare iha
pálido (pucat) akompaña ho sedimentus gota (asam urat).
Timo/timus
hanesan mudansa ne’ebé konsiste iha bursa, no iha kazu inisial ne’ebé geral liu
maka bubu nebe muito kongesti ou bele mos hanesan na’an daan.
Coracão/kardio
ne’ebé ho kor ituan hanesan mean escuro, sei mos bubu.
Medula
espinhal femur sei kinur ou rosa (merah muda).
6. DIAGNOSA
Diagnosa bazeia ba nia sinais
kliniku, patologia anatomia no isolamentu
identifikasaun husi virus. Virus IBD bele husi isolamentu nu’udar in
vitro ba iha kultura selular no in vivo ba iha mantolun ne’ebé sei embrio. Iha
kultura selular akontese mudansa cytophatic effect (CPE) no iha embrio ne’ebé markadu
ho nanismo (kekerdilan), ran iha kulit nia okos, identifikasaun virus ne’e bele
hala’o ho exame mikroskop elektron, bele hala’o testamentu hodi bele Agar gel
precipitation (AGP), Virus Neutralisasion (VN), ELISA, Flourescence antibody
technique (FAT), Immunopetoxidase, Western Blothig assay no polymerase chain
Reaction (PCR).
7. DIAGNOSA DIFERENSIAL
Moras ne’ebé halo ita konfundi ho
IBD no inklui mos ho seluk hanesan Newcastle disease (ND), inclusion body
hepatitis, chicken anemia syndrome no Leucocytozoonosis.
8. PREVENSAUN
Maneira prevensaun ne’ebé diak liu
atu halo prevensaun mak halo vasinasaun. Em jeral vasinasaun fahe ba iha tipu
2; vasinas ativu (vasina moris) no vasina inativu (vasina mate). Vasina ativu
mai husi strain normal, husi strain medio (mild), strain ass (intermediate) no
strain varian ou variavel.
9. TRATAMENTU
La iha tratamentu ne’ebe efetivu,
maibe manu sira ne’ebe mak moras bele simu ka hetan tratamentu liu husi: exemplu, hemu be’e ho medida 5% durante
loron 3, masin-midar-mean ho medida 2% kahur hamutuk ho NaHCO3 ho medida 0,2%
ba be’e hemu durante loron rua nia laran, fo’o Vitamina, Eletrolit ho Mineral
atu bele prevene manu sira husi dehidratasaun, fo’o Antibiotiko atu bele
prevene infeksaun sekundariu no reduz nivel proteina iha hahan.
Referensia
Direktur Kesehatan Hewan, 2014. Manual Penyakit Unggas Cetakan ke-2, Direktorat Jeneral Peternakan dan Kesehatan Hewan, Kementrian Pertanian RI, Jakarta Indonesia.
Elabora husi Estudante UNTL, Departamento Saude Animal, Semestre IV/A :
1. Nelita Celistina Maia das Dores
2. Manecas da Costa Ximenes
3. Maria D. F. da Silva Soares
4. Martinho X. de A. Soares
0 Comments