Moras Infeksaun Bursal





 Ola belun sira!!!
Artigu ida ne'e kontinuasaun husi artigu anterior.

1. INTRODUSAUN
   Infectious bursal disease (IBD) hanesan moras infeksioza aguda ida ne’ebé maka iha manu ho idade joven, moras ne’e hatudu sinal inflamasaun makas iha bursa fabrisius ho karakteristika imunosupresif ne’ebé halo aleza iha sistema imunologiku manu nian, ne’ebé fo resulta ba diminuisaun resposta manu inan sira nian, ba vasinasaun no manu inan sira sei sai sensivel liu ba patogene seluk. Krise ekonomikas ne’ebé mak kauza ladun bo’ot tanba ataka ba iha manu ho idade joven (menus husi semana 3) ho nivel morbilidade no mortalidade ne’ebé aas.


2. ETIOLOGIA


Virus IBD ne’e klasifika hanesan virus RNA ida ho géneru avibirnavirus no husi familia birnaviridae. Virus ne’e iha tamanho entre 55-65nm. Virus ne’e iha forma simetria icosaédrica/ikosahedral no la hafalun-an. Virus IBD ne’e klasifika ba iha serotipu 2, ho naran serotipu patogeniku 1 ba iha na’an no serotipu 2, infekta manu perú sira maibe la hatudu sinal kliniku. Virus IBD ne’e inklui grupu ho virus Nekrose pancreátika infeksioza (IPNV) ba iha ikan caswell, lalar sira, virus husi Drosophilia X (DXV) iha insektu sira no Tellinavirus iha marisku sira mos. 

3. MANEIRA HADAET

   Transmisaun IBD bele mos akontese liu husi kontaktu direitamente ho manu moras ou bele mos manu la moras. Além de ida ne’e liu husi eskresaun ne’ebé kontamina iha luhan no lixu (litter). Luhan ne’ebé kontamina hanesan fonte transmisaun ne’ebé mak iha potensia liu, tanba ne’e ho kondisaun ambiente hanesan ne’e, virus bele moris durante loron 52 ou bele mos to’o loron 122. Virus ne’e kuaze la hada’et liu husi orgaun respiratoriu ou vertikalmente la liu husi tolun.  
       
4. SINAIS KLINIKA
            Periodu inkubasaun ba moras nian dura durante loron 2-3. Na’an ne’ebé ataka no karakteriza ho sintomas depressaun, vontade han menus, frakeza, tremores/nakdedar, falta oxigenio/ar, fulun hamrik no foer, liliu fulun iha area kabun (abdomen) no reto, depois tuir mai ho diareia, fezes kor mutin (hanesan kapur) no mate akontese tanba impaktu husi desidratasaun (dehidrasi). 

 
5. PATOLOGIA

            Patologia anatomia iha manu inan ne’ebé mak infekta husi virus IBD hanesan;
Carcaça/karkas hare dehidrasi, kor mean escuro, maran no akompaña ho ran ptekie ou ekimose.
Bursa Fabrisius hahu ho infeksi, bursa sai bo’ot liu tiha nia tamanho normal bele to’o 3 vezes.

Limpa hare hanesan bo’ot ituan no kongesti, dalaruma mos hetan iha manchas brancas (bercak putih keabuan) iha nia superfisie.
Rins/ren akontese bubu no konsiste liu-liu iha lobus anterior, além de hare kongesti iha mos parte seluk hare iha pálido (pucat) akompaña ho sedimentus gota (asam urat).
Timo/timus hanesan mudansa ne’ebé konsiste iha bursa, no iha kazu inisial ne’ebé geral liu maka bubu nebe muito kongesti ou bele mos hanesan na’an daan.
Coracão/kardio ne’ebé ho kor ituan hanesan mean escuro, sei mos bubu.
Medula espinhal femur sei kinur ou rosa (merah muda).

Proventrikulu ba iha kazu ne’ebé grave, dalaruma hetan iha ran ba iha mukosa besik iha ligasaun entre proventrikulu no ventrikulu.
 
6. DIAGNOSA
            Diagnosa bazeia ba nia sinais kliniku, patologia anatomia no isolamentu  identifikasaun husi virus. Virus IBD bele husi isolamentu nu’udar in vitro ba iha kultura selular no in vivo ba iha mantolun ne’ebé sei embrio. Iha kultura selular akontese mudansa cytophatic effect (CPE) no iha embrio ne’ebé markadu ho nanismo (kekerdilan), ran iha kulit nia okos, identifikasaun virus ne’e bele hala’o ho exame mikroskop elektron, bele hala’o testamentu hodi bele Agar gel precipitation (AGP), Virus Neutralisasion (VN), ELISA, Flourescence antibody technique (FAT), Immunopetoxidase, Western Blothig assay no polymerase chain Reaction (PCR).

7. DIAGNOSA DIFERENSIAL
            Moras ne’ebé halo ita konfundi ho IBD no inklui mos ho seluk hanesan Newcastle disease (ND), inclusion body hepatitis, chicken  anemia  syndrome no Leucocytozoonosis.

8. PREVENSAUN
            Maneira prevensaun ne’ebé diak liu atu halo prevensaun mak halo vasinasaun. Em jeral vasinasaun fahe ba iha tipu 2; vasinas ativu (vasina moris) no vasina inativu (vasina mate). Vasina ativu mai husi strain normal, husi strain medio (mild), strain ass (intermediate) no strain varian ou variavel.

9. TRATAMENTU
            La iha tratamentu ne’ebe efetivu, maibe manu sira ne’ebe mak moras bele simu ka hetan tratamentu liu husi:  exemplu, hemu be’e ho medida 5% durante loron 3, masin-midar-mean ho medida 2% kahur hamutuk ho NaHCO3 ho medida 0,2% ba be’e hemu durante loron rua nia laran, fo’o Vitamina, Eletrolit ho Mineral atu bele prevene manu sira husi dehidratasaun, fo’o Antibiotiko atu bele prevene infeksaun sekundariu no reduz nivel proteina iha hahan.



Referensia
  Direktur Kesehatan Hewan, 2014. Manual Penyakit Unggas Cetakan ke-2, Direktorat Jeneral Peternakan dan Kesehatan Hewan, Kementrian Pertanian RI, Jakarta Indonesia.

Elabora husi Estudante UNTL, Departamento Saude Animal, Semestre IV/A :
1. Nelita Celistina Maia das Dores
2. Manecas da Costa Ximenes
3. Maria D. F. da Silva Soares
4. Martinho X. de A. Soares
    






0 Comments