Sinónimu: anemia infesioza manu nian (CIA), moras ala azul ka anemia síndrome dermatite (ADS), síndrome hemorrájiku
A. INTRODUSAUN
Síndrome anemia manu nian ka iha lian english Chicken anemia syndrome (CAS) maka moras viral/virus aguda ida ba manu-tolun sira. Moras ne'e karakteriza ho anemia aplástiku no atrofia órgaun linfoide, ne'ebé rezulta iha imunosupresaun.
Infesaun CAS subklínika kauza lakon ekonómiku signifikativu tanba mortalidade aas, kreximentu ne'ebé ladi'ak, no aumentu susceptibilidade ba moras oioin. Análize impaktu ekonómiku ida indika diminuisaun 17.3-19.6% iha rendimentu líkidu tanba manu-tolun sira bele lakon todan 3.3-3.5% menus duké manu-tolun sira ne'ebé la afetadu.
B. ETIOLOJIA
Síndrome anemia manu nian kauza hosi Ajente Anemia Manu nian (CAA), membru ida hosi grupu Circovirus. Virus ne'e ho medida 18-26.5 nm, iha ss-DNA, la envolve, no iha forma icosaedral. Virion iha densidade iha kloridu sésiu (CsCl) 1.33-1.37 g/ml. Jenoma viral nian ho naruk 2319 bp no kontein kuadru leitura nakloke (ORF) prinsipál tolu ne'ebé maka taka malu, parsialmente ka kompletamente, iha fiu ida de'it.
C. EPIDEMIOLOJIA
1. Natureza Ajente nian
Virus Anemia Manu (CA) maka rezistente ba kloroformu no éter etil. Virus ne'e estavel iha pH 3, rezistente ba manas iha 56°C durante oras 3, 70°C durante oras 1, 80°C durante minutu 15-30, no inativadu kompletamente iha 100°C durante minutu 15. Virus ne'ebé inativa ho asetona 90% durante oras 24 iha temperatura ambiente viável nafatin hafoin injesaun ba kultura sélula MDCC-MSB1, maibé nia infetividade estraga kedas ho adisaun fenol 50% durante minutu 5. Virus CA bele kuda in vitro iha kultura sélula no in vivo iha manu-tolun embrionadu, no bele mós transmite ba manu-tolun esperimentál sira.
Kultura sélula sira ne'ebé di'ak liu atu uza maka liña sélula linfoblastóide sélula-T hanesan MDCC-MSB1, MDCC-JP2, no sélula linfoblastoide sélula-B hanesan LSCC-1104B1. Iha kultura sélula sira-ne'e, efeitu sitopatojéniku (CPE) akontese hafoin pasajen 4-7. Infetividade másimu hosi vírus asosiadu ho sélula akontese oras 36 no 42 hafoin inokulasaun, enkuantu vírus sai hosi sélula sira hafoin oras 48-72. Taxa multiplikasaun médiu maka entre 10- no 100-fold. Títulu virus nian bele aumenta liuhosi pasajen kada loron 2-4, maibé pasajen ida-ne'e hamenus infetividade no imunojenisidade.
Iha manu-tolun ne'ebé embrionadu, vírus bele moris iha membrana kulit-mean, no vírus ne'ebé sufisiente bele hetan iha embrio sira loron 14 hafoin infesaun.
Iha manu-oan sira ho idade loron ida ne'ebé infetadu ho CAV ho títulu 106.25 TCID 50 liuhusi gota matan nian, antíjenu bele detekta loron 3-4 hafoin infesaun iha medula óssea, timus, baço no pulmaun. Aleinde ne'e, antíjenu no/ka sélula sira ne'ebé kontein korpu inkluzaun intranukleár hetan iha tesidu oioin, maibé normalmente iha tesidu linfoide. Antijéniu ne'e hetan barak liu iha timu, baço, medula óssea, proventrikulus no duodenum.
2. Espésie sira ne'ebé suspetivel
Manu-tolun ho idade hotu-hotu bele hetan infesaun husi CAV, liu-liu manu-tolun ki’ik sira ho idade seidauk to’o semana rua ne’ebé laiha antikorpu inan nian. Maibé, rezisténsia ba CAV aumenta ho idade. Aleinde manu-frangu sira, CAV bele mós infeta manu sira seluk, inklui manu-kodor, hanesan identifika ona hosi levantamentu serolójiku sira iha Japaun.
3. Karakterístika Moras nian
Taxa morbilidade husi moras ida ne’e relativamente aas, no mortalidade bele atinji 60%, liu-liu iha grupu manu-tolun. Mortalidade aas bele hetan influensia hosi fatór oioin, inklui estirpe vírus virulente, doze no dalan infesaun nian, prezensa infesaun patojéniku sira hanesan vírus Marek nian, retikuloendotelioze, no IBD, no mós kímiku imunosupresivu sira hanesan betametasona ka siklosporina A. Imunosupresivu sira halo manu-tolun sira sai efetivu liu ba infesaun sekundária.
Infesaun CAA mosu antes hosi entrada virion nian iha sélula sira liuhosi absorsaun no penetrasaun. Virus ne'e depois replika iha núkleu sélula nian, ne'ebé bele detekta hosi FAT hafoin infesaun aas liu. Nu'udar rezultadu, kreximentu vírus nian, partikularmente iha linfósitu tímiku sira, kauza esgotamentu sélula nian ne'ebé maka'as, tuir fali ho distribuisaun antíjenu vírus nian iha tímu no medula óssea.
Manu-oan sira ne'ebé infetadu ho idade loron 1, livre hosi patojéniku espesífiku (SPF), sélula T prekursór sira iha timu no linfósitu T maduru sira iha baze sei hetan infesaun.
4. Métodu sira Transmisaun nian
Moras ida-ne'e bele hada'et liuhosi orizontál ka vertikál. Maski vírus ne'e da'et lalais entre manu-lubun sira, transmisaun vertikál liuhosi manu-tolun maka modalidade importante liu ba transmisaun moras nian.
Transmisaun vertikál iha infesaun naturál sira bele dura semana 3-6, maibé iha infesaun artifisiál sira iha manu-tolun, ida-ne'e dura de'it loron 8-14 hafoin infesaun. Manu-frangu sira ne'ebé infetadu la hatudu sintoma klíniku sira ne'ebé klaru, maibé diminuisaun iha produsaun manu-tolun, kapasidade atu hakiak, ka fertilidade maka vizivel.
5. Distribuisaun Moras
Virus CAA hetan izolamentu ba dala uluk iha Japaun iha tinan 1976. Moras ne'e da'et ba Alemaña Osidentál, Suésia, Reinu Unidu, no Austrália. Iha Indonézia, kazu sira hahú mosu iha tinan 1996, bainhira hetan kazu barak kona-ba manu-tolun ne'ebé todan iha to'os. Iha tinan 2001, virus CAA hetan detekta ho susesu uza mikroskópiu eletróniku. CAA konsidera importante tanba infesaun, mesak ka iha kombinasaun ho ajente sira seluk, iha potensiál atu hamosu efeitu imunosupresivu sira. Infesaun sekundária sira ne'ebé maka relata beibeik inklui infesaun Campylobacter jejuni, koksidioze, dermatite gangrenosa ka moras respiratóriu.
D. REKOÑESIMENTU MORAS
1. Sintoma Klíniku sira
Iha kazu agudu sira, sintoma klíniku sira mosu iha manu-tolun sira ho idade loron 7-14, ne'ebé karakteriza ho kreximentu ne'ebé ladún di'ak no anorexia. Oin, fulun sira
no pente mosu pálidu, no fulun sira hamriik iha rohan, akompaña ho aumentu iha mortalidade manu nian besik 5-16%, maibé dalaruma aas to'o 60%.
Parte ida-ne'e kauza hosi atrofia hosi tesidu hematopoiétiku iha medula óssea, hemorragia subkutánea no muskulár, no atrofia hosi órgaun linfoide sira. Lezaun fokál sira mós dala barak hetan iha kulit, liuliu iha liras, ulun, kakorok, ikun, hirus-matan, kabun, kosar-been, tibia, no ain.
Lezaun sira bele sai hanesan hemorajia ekimótika ka lezaun azul-mutin, ne'ebé koñesidu hanesan moras ala-azul. Infesaun baktéria sekundária normalmente produz exudadu serosanguinozu ne'ebé moos no bee, ne'ebé hamosu dermatite gangrenoza.
2. Patolojia
Patolojia ne'ebé konsistente liu akontese iha timus, medula óssea, bazeia, no bursa, no dalaruma iha múskulu fuan no aten. Timus no bursa husi Fabricius hetan atrofia moderadu to'o maka'as, no medula óssea kór mean to'o pálidu. Aleinde ne'e, iha hemorragia maka'as iha kulit no múskulu sira nia okos, no mós hemorragia petekial iha proventriculus. Aten book an no pálidu tebes ka anémia. Parte isin-lolon nian mós observa loron 7-21 hafoin infesaun. Mudansa sira mós akontese iha medula óssea femoral, sai mean-mutin loron 12 hafoin infesaun, depois fila fali ba nia kór mean normál loron 20 hafoin infesaun. Aten ne'e book an no mean.
3. Diagnóstiku
4. Diagnóstiku Diferensiál
E. KONTROLU
1. Tratamentu
2. Relatóriu, Prevensaun, Kontrolu, no Eradikasaun
- Karik hetan CAS, ida-ne'e relata ba ajénsia lokál pekuária no saúde animál, ne'ebé hafoin sei haruka ba Diresaun Jerál Pekuária no Saúde Animál.
- Konfirmasaun ba diagnóstiku hala'o hosi Laboratóriu Veterináriu ne'ebé akreditadu.
Prevensaun hala'o liuhosi vasinasaun, ho efetivu liu administra ba hakiak-na'in sira iha semana 18 nia laran atu nune'e sira nia oan sira dezenvolve antikorpu inan nian ne'ebé bele proteje sira hosi infesaun CAS to'o sira iha semana 6 nia laran. Vasinasaun bele hala'o ho vasina inativadu ka vasina moris ne'ebé atenuadu. Manu-oan sira ho idade loron ida ne'ebé infetadu ho CAS hatudu resposta antikorpu ne'ebé ladi'ak tebes. Antikorpu sira labele detekta to'o semana 3 hafoin infesaun. Títulu antikorpu nian aumenta de'it hosi 1:80 ba 1:320 hafoin semana 4. Formasaun antikorpu humorál atraza maizumenus semana 1 se manu sira hetan infesaun oralmente.
Antikorpu inan nian bele proteje manu-oan sira hasoru CAS. Surtu CAS iha kampu bele kauza hosi auzénsia antikorpu inan nian iha manu-oan sira ne'ebé hetan hosi sira nia inan. Maibé, antikorpu inan sira-ne'e inibi resposta antikorpu pós-vasinasaun tanba neutralizasaun hosi vírus vasina nian.
Referénsia husi Livru Manual Penyakit Unggas, 2014, cetakan ke-2.



0 Comments