LUMBRIGA TREMATODA
Lumriga Trematoda hanesan lumbriga ida ne'ebe laiha kavidade korporal, isin mihis dorsoventral, baibain laiha segmentu no hanesan aitahan. Eziste materia rua ne’ebe uza hodi supa ne’ebe hanaran asetabulum tamba nia modelu hanesan ho mangkuk cuka (Levine, 1990).
Habitat lumbriga adulto ducto biliar (Fasciola sp.), rumen (Paramphistomum sp.) (Soulsby 1982, Levine 1990, Kusumamiharja 1995). Lumbriga adulto tolun iha nia habitat depois trasmite ba iha intestino no hasai hamutuk ho feses. Tolun refere sei nakfera no halo livre mirasidium hodi migra ba iha fatin akuatiku ne'ebe uza nia silian hofi buka no halo penetrasaun ba karakol nia isin hafoin dezenvolve ho varia estadium. Semana lima to hitu depois de infeksaun serkaria sei sai husi karakol nia isin no ba iha fatin livre hodi kontamina ba iha ambiente no forma sai metasekaria.
Dezenvolvimento tuir mai, serkaria sei forma kista iha ai-horis ka duut ne'ebe eziste iha area pastagem. Infeksaun akontese tamba hospe definitiva hahan duut ka ai-horis ne'e kontamina ona ho metaserkaria. Depois de han, metaserkaria
sei akontese ekskistasaun hodi hasai lumbriga jovem ba iha intestinu. Hafoin ne'e lumbriga refere tama ba iha intenstinu no halo migrasaun ba aten. Depois de semana 6-8 lumbriga jovem refere sei tama iha ducto biliar no dezenvolve sai lumbriga adulto to bele produz fali tolun (Bennet, 1999).
1 Fasciola sp.
Fasciola sp. nia fim anterior luan la hanesan ho isin sira seluk, no forma hanesan cone. Hanaran mos lumbriga aten no moris mos iha hospederiu intermediariu hanesan karakol husi genus siput Lymnaea (Levine, 1990). Espalla iha mundo tomak no afetadu ba iha animal ruminansia boot no kiik, afeta mos ba iha animal seluk hanesan , kuda, fahi, rusa no mos bele afeta iha ema (Taylor, 2007).
Fasiola hepatica eziste iha vasos biliares, karau vaka, bibi malae, bibi timor no kuaze mamalia hotu ne'ebe eziste iha mundo. Parasit adulto forma hanesan ai-tahan, to nia naruk 5 cm no luan 1.5 cm. Tolun nia kor atu kinur ituan atinge 150 x 90 mikron, no eziste operculum ida. Iha Fasciola gigantica ho medida 25-27 x 3-12 mm, fim posterior meik, ovariu naruk liu ho ramo barak. Fasciola gigantica tolun eziste operkulum, ho kor ouro no medida 190 x 100 mikron (Blackwell, 2007).
2. Paramphistomum sp.
Paramphistomum sp. metade husi lumbriga refere iha medidad naruk entre 10-12 mm no luan 2-4 mm. Paramphistomum cervi eziste iha rumen no retikulum ruminansia domestiku ka fuik, hanesan parasita ida iha animal karau vaka, bibi malae, bibi timur, karau timur. Isin mahar iha karte transversal no kabuar (Levine, 2012). Morfologia Paramphistomum sp. nia tolun iha forma transparante, selula embrional no operculum ne'ebe klaru, parede ne'ebe ho kores mos (transparan), dalabarak iha musan kiik iha fim posterior no medida Paramphistomum sp. nia tolun boot liu kompara ho Fasciola sp. nia tolun, ho naruk entre 113-175 mikron no luan entre 73-100 mikron (Purwanta et.al, 2009).
Bibliografia
Bennet C. (1999). Veterinary Ectoparasites and Endoparasites. http://www. soton.ac.uk/~ceb/Insideafluke/lifecycle.htm (1 September 2016).
Blackwell, B. D. (2007). Flynn’s Parasites of Laboratory Animals. Second edition. USA: Blackwell Publishing.
Kusumamihardja S. (1995). Parasit dan Parasitosis pada Hewan Ternak dan Hewan Piaraan di Indonesia. Pusat Antar Universitas Bioteknologi IPB: Bogor.
Levine, N. (1990). Parasitologi Veteriner. (Diterjemahkan oleh G. Ashadi). Yogyakarta: Gajah Mada University Press.
Purwanta, N. J. (2009). Identifikasi Cacing Saluran Pencernaan (Gastrointestinal) pada Sapi Bali Melalui Pemeriksaan tinja di Kabupaten Gowa. Jurnal Agrisistem, Vol .5 No.1.
Soulsby EFL. (1982). Helminths, Anthropods, and Protozoa of domesticated animals. Bailliere Tindall: London.
Taylor, M. C. (2007). Veterinary Parasitology. Navarra, Spain.: Blackwell publishing.
0 Comments