Lumbriga Nematoda
Animal Ruminansia infetadu depois de tolan L3. Numeru L3 ne'ebe tolan bainhira host han duut, tuir mai sei husik nia kutikula iha abomasum ka intestinu delgadu no halao penetrasaun iha membrana mukosa abomasum (Haemonchus) ka tama ba iha glandula gastrica no sai L4 durnare loron 10-14. Tuir mai L4 sei sai L5 hanesan lumbriga jovem. Balun komesa ona halo produsaun tolun entre semana 3 depois de indeksaun (Soulsby 1982, Levine 1990, Kusumamiharja 1995).
1. Capillaria sp.
Capillaria maka genus parasita Nematoda husi subfamilia Capillarina (Gosling, 2005). Capillaria nia tolun jeralmente laiha eziste embrio bainhira hasai (Levine, 1990). Espesie ne'ebe sei diskute iha parte ne'e maka Capillaria bovis, Cappillaria brevipes, dan Capillaria longipes. Capillaria bovis eziste iha intestinu kiik karau vaka, karau bee, bibi, no animal ruminansia seluk, Ho medida tolu hanesan 45-50 x 22-25 μm (Taylor, 2007).2. Haemoncus contortus
Tipu lumbriga ida ne'ebe maka supa raan husi genus Haemonchus ne'ebe bele hetan iha animal nia estomago parte abomasum barak liu eziste iha ruminansia (Gosling, 2005). Hanaran mos ho naran Haemonchus placei (Taylor, 2007). Lumbriga refere nia tolun ho forma oval, ho kores xinzetu ho selubung mihis ho medida 70-110 x 30-50 μm, (Balweber, 2001).3. Oeshophagostomum venolosum
Oeshophagostomum venolosum mos eziste iha intestinu boot bibi mala'e nian, bibi timor. Lumbriga aman ho komprimentu 11-16 mm no diametru 300-400 mikron. Lumbriga inan ho komprimentu entre13-24 mm no ho diametru entre 500-600 mikron (Levine, 1990). Tolun mihis no kamada, oval, ho komprimentru entre 88-105 mikron (Balweber, 2001).4. Mecistocirrus sp.
Mecistocirrus sp. maka lumbriga ne'ebe halo infesaun iha abomasum karau vaka no karau timor. Iha ruminansia kiik Mecistocirrus sp. ladun deskobre. Mecistocirrus sp. nia tolun eziste karateristika hanesan forma kabuar, ho medida entre 68-101 x 60-86 mikron, parte laran lumbriga tolun kor violeta no nia kulit mihis ho kor matak (Junquera, 2014).5. Strongyloides sp.
Lumbriga Strongyloides sp. ida ne'e hanaran lumbriga kabas. Strongyloides sp. komprimentu entre 2-9 mm eziste esophagus ne'ebe naruk no nia forma atu besik silindru, vulva parte klaran isin posterior, ikun badak forma kerucut, no nia tolun iha embriaun (Levine, 1990). Strongyloides papillosus eziste iha mukusa intestinu delgadu bibi mala'e nian, bibi timor, karau vaka, no ruminansia sira seluk. Lumbriga ne'e barak liu iha anima ho idade jovem. Lumbriga inan ho naruk entre 3.5-6.0 mm no diamentru entre 50-65 mikron no produz tolun ho forma elips, didin mihis, no iha embriaun ho medida 40-64 x 20-42 mikron. Lumbriga aman moris livre ho naruk entre 700-825 mikron, no espikulum kleuk no naruk entre 33 mikron no gubernukum ne'ebe naruk entre 20 mikron no luan 2.5 mikron (Levine, 1990).BIBLIOGRAFIA
Balweber, L. R. (2001). Veterinary Parasitology. United States of America: Butterworth-Heinemann.
Gosling, P. J. (2005). Dictionary of Parasitology. United States of America.: CRC Press.
Junquera, P, (2014). Parasites of Dogs, Cats and Livestock. http:// parasitipedia. net/index.phpoption=com_content&view=article&id=2530&Itemid=280. Diakses pada tanggal 21 september 2019 Oras 19.30 OTL.
Kusumamihardja S. (1995). Parasit dan Parasitosis pada Hewan Ternak dan Hewan Piaraan di Indonesia. Pusat Antar Universitas Bioteknologi IPB: Bogor.
Levine, N. (1990). Parasitologi Veteriner. (Diterjemahkan oleh G. Ashadi). Yogyakarta: Gajah Mada University Press.
Soulsby EFL. (1982). Helminths, Anthropods, and Protozoa of domesticated animals. Bailliere Tindall: London.
Taylor, M. C. (2007). Veterinary Parasitology. Navarra, Spain.: Blackwell publishing.
0 Comments