Lumbriga Tipu Nematoda iha Gastriku no Intestinu (Gastrointestinal) Animal Ruminansia nian - Saude Animal

Lumbriga Tipu Nematoda iha Gastriku no Intestinu (Gastrointestinal) Animal Ruminansia nian

Lumbriga Nematoda

    Jeralmenteho forma naruk, silindru, no iha parte rua nia tutun meik. Ho isin ne'ebe la iha segmentu no haleu husi kutikula ne'ebe dalabarak relativu mahar. kamada kutikula ne'e mos eziste kavidade bukal, esofagu, rektum no tratu genital (Soulsby, 1982).

    Siklu moris Nematoda maka tolun ne'ebe produz husi lumbriga inan adulto ne'ebe sai hamutuk ho foer. Tolun ne'ebe iha embriaun sei fera iha liur husi hospe sai estadium larva 1(L1) ne'ebe dezenvolve sai larva 2 (L2). Tuir mai L2 sei sai larva 3 (L3) maibe nia kutikula sei la husik nunee  L3 iha kutikula dupla. Tuir mai L3 sei hanaran ho estadium larva infeksioso. Periodo ne'ebe presiza atu tolun krese sai larva infenksiosu depende ba kondisaun ambiental.Iha kondisaun ne'ebe optimu (umidu makas no temperatura morna) prosesu kresimentu sei akontese entre loron 7-10. Se bainhira temperatura tun liu maka prosesu kresimentu refere sei han tempu barak.
    Animal Ruminansia infetadu depois de tolan L3. Numeru L3 ne'ebe tolan bainhira host han duut, tuir mai sei husik nia kutikula iha abomasum ka intestinu delgadu no halao penetrasaun iha membrana mukosa abomasum (Haemonchus) ka tama ba iha glandula gastrica no sai L4 durnare loron 10-14. Tuir mai L4 sei sai L5 hanesan lumbriga jovem. Balun komesa ona halo produsaun tolun entre semana 3 depois de indeksaun (Soulsby 1982, Levine 1990, Kusumamiharja 1995).

1. Capillaria sp.

    Capillaria maka genus parasita Nematoda husi subfamilia Capillarina (Gosling, 2005). Capillaria nia tolun jeralmente laiha eziste embrio bainhira hasai (Levine, 1990). Espesie ne'ebe sei diskute iha parte ne'e maka Capillaria bovis, Cappillaria brevipes, dan Capillaria longipes. Capillaria bovis eziste iha intestinu kiik karau vaka, karau bee, bibi, no animal ruminansia seluk, Ho medida tolu hanesan 45-50 x 22-25 μm (Taylor, 2007).
    Capillaria brevipes eziste iha intestinu delgaru bibi no ruminansia seluk, baibain espalla iha  Amerika do Norte, maibe la komun. Ho naruk C. Brevipes aman 8-9 mm no diametru 50 mikron, komprimentu C. Brevipes inan entre12 mm do nia diametru 60 mikron, no tolun entre 25- 50 mikron (Levine, 1990).

    Capillaria longipes mos tama iha grupo Nematoda. Aman ho medida entre 11-13 mm no inan entre  20 mm. Tolun nia medida 45-50 x 22-25 μm iha kores no iha bipolar (Taylor, 2007).




2. Haemoncus contortus

    Tipu lumbriga ida ne'ebe maka supa raan husi genus Haemonchus ne'ebe bele hetan iha animal nia estomago parte  abomasum barak liu eziste iha ruminansia (Gosling, 2005). Hanaran mos ho naran Haemonchus placei (Taylor, 2007). Lumbriga refere nia tolun ho forma oval, ho kores xinzetu ho  selubung mihis ho medida 70-110 x 30-50 μm, (Balweber, 2001).

3. Oeshophagostomum venolosum

    Oeshophagostomum venolosum mos eziste iha intestinu boot bibi mala'e nian, bibi timor. Lumbriga aman ho komprimentu 11-16 mm no diametru 300-400 mikron. Lumbriga inan ho komprimentu entre13-24 mm no ho diametru entre 500-600 mikron (Levine, 1990). Tolun mihis no kamada, oval, ho komprimentru entre 88-105 mikron (Balweber, 2001).

4. Mecistocirrus sp.

    Mecistocirrus sp. maka lumbriga ne'ebe halo infesaun iha abomasum karau vaka no karau timor. Iha ruminansia kiik Mecistocirrus sp. ladun deskobre. Mecistocirrus sp. nia tolun eziste karateristika hanesan forma kabuar, ho medida entre 68-101 x 60-86 mikron, parte laran lumbriga tolun kor violeta no nia kulit mihis ho kor matak (Junquera, 2014).

5. Strongyloides sp.

    Lumbriga Strongyloides sp. ida ne'e hanaran lumbriga kabas. Strongyloides sp. komprimentu entre 2-9 mm eziste esophagus ne'ebe naruk no nia forma atu besik silindru, vulva parte klaran isin posterior, ikun badak forma kerucut, no nia tolun iha embriaun (Levine, 1990). Strongyloides papillosus eziste iha mukusa intestinu delgadu bibi mala'e nian, bibi timor, karau vaka, no ruminansia sira seluk. Lumbriga ne'e barak liu iha anima ho idade jovem. Lumbriga inan ho naruk entre 3.5-6.0 mm no diamentru entre 50-65 mikron no produz tolun ho forma elips, didin mihis, no iha embriaun ho medida 40-64 x 20-42 mikron. Lumbriga aman moris livre ho naruk entre 700-825 mikron, no espikulum kleuk no naruk entre  33 mikron no gubernukum ne'ebe naruk entre  20 mikron no luan 2.5 mikron (Levine, 1990).

BIBLIOGRAFIA

Balweber, L. R. (2001). Veterinary Parasitology. United States of America: Butterworth-Heinemann.

Gosling, P. J. (2005). Dictionary of Parasitology. United States of America.: CRC Press.

Junquera, P, (2014). Parasites of Dogs, Cats and Livestock. http:// parasitipedia. net/index.phpoption=com_content&view=article&id=2530&Itemid=280. Diakses pada tanggal 21 september 2019 Oras 19.30 OTL.

Kusumamihardja S. (1995). Parasit dan Parasitosis pada Hewan Ternak dan Hewan Piaraan di Indonesia. Pusat Antar Universitas Bioteknologi IPB: Bogor.

Levine, N. (1990). Parasitologi Veteriner. (Diterjemahkan oleh G. Ashadi). Yogyakarta: Gajah Mada University Press.

Soulsby EFL. (1982). Helminths, Anthropods, and Protozoa of domesticated animals. Bailliere Tindall: London.

Taylor, M. C. (2007). Veterinary Parasitology. Navarra, Spain.: Blackwell publishing.



0 Comments