Hy Belun sira.....
iha artigu ida ne'e ami sei fahe konaba Moras Fasciola Hepatica ba Animais Komesa husi Nia Introdusaun to iha nia Tratamentu, Espera katak liu husi Artigu ida ne'e bele ajuda Kolega sira hotu.
Introdusaun
Fasciola Hepatica ka Lombriga aten hanesan parasita Termatode ida (Vermes), husi klasse termatoda, filo Platyhelminthes. Kona iha animal mamalia sira nia aten, inklui mos humanu. Lombriga ne’e bele kauza moras ida ho fasciolosis ka fascioliasis.
Klasifikasaun Taxonomia
Klasifikasaun Taxonomia
Reino : Animalia
Filo : Platyhelmintes
Klasse : Trematoda
Subklasse : Digenea
Ordem : Echinostomida
Familia : Fasciolidae
Genero : Fasciola
Espesie : F.Hepatika
Sinonima
- Distomahepaticum Linnaeus,1758
- Distomumhepaticum Retzius,1786
- Planaria latiuscula Goeze, 1782
Karateristika
- Lumbriga refere apresenta ho kor isin mean, malahuk iha porsaun anterior nian, foliaceous, belar ka mihis, ho ventral no ibun kiik ida atu absorve hahan no bele desenvolve iha faring ne’ebe di’ak. Fasiola Hepatika relativamente hanesan mos ho Fasiola gigantika.
- Ne’ebe ho Komprimentu/naruk 2,5 – 3 cm No largura/Luan 1 - 1,5 cm.

Morfologia e Anatomia
Fasciola hepatica hanesan Lumbriga ida ne'ebe tama iha kategoria Lumbriga boot iha mundu, nia naruk too 30 mm no nia luan 13 mm (F. gigantika, embora, boot liu ho bele alkansa to 75 mm). Modelu hanesan ai-tahan ne’ebe belar, no ba kotuk (Posterior), no luan iha oin (Anterior). Konsume hahan/ Supa husi oral ne’ebe kiik no forsa ne’ebe lokaliza iha rohan proyeksi ida ne’ebe forma konika iha rohan anterior nian. Acetabulum hanesan maksupa ne’ebe boot liu maksupa oral no lokaliza iha rohan anterior nian.
Diagrama Simples ida ne’ebe bele hatudu diferente entre tegumentu husi Vermes chatos parasita no vida livre : A. Hatudu tegumentu epitelial sinsisial ne’ebe bele hetan iha verves parasita ida, hanesan F. hepatika. B. Hatudu epitelio multiselular, ne’ebe laiha sinsisial, ne’ebe hetan iha vermes planos inparasita, de vida livre.
a. Tegumentu
Superfície externa husi pata ida hanaran tegumento. Ne’ebe Kompostu husi escleroproteína, no nia funsaun principal maka atu proteger pata iha sistema digestivo destrutivo husi hospedeiru ida. No bele uza hodi halo renovasaun membrana plasmatika Superfisial no absorsaun ativa ba Nutrientes sira. Iha superfície husi tegumento nian iha mos espinhos kiik. Ne’ebe Inicialmente, espinhas ne’e sai hanesan pontiagudas, Bainhira sira migra husi arteri ba kanal Horun, sira sei sai Multipoint.
Iha extremidade anterior pata, espinhas existe entre 10 no 15 pontos, no bainhira iha extremidade posterior sira mos kompostu husi 30 pontos. Tegumentu ne’e maka epitélio sincicial ida. Ida ne’e significa forma husi fusaun selula barak, ida-idak kontem membarana Selular ne’ebe barak.
Iha kasu F. hepatica, la kompostu núcleos iha citoplasma externo entre membranas basal no apical. Tanba ne’e, regiaun ida ne’e referida hanesan anucleate. Bele dehan mos hanesan, núcleos ne’ebe hetan iha korpu selular, konhesidu mos ho Selula, ne’ebe liga citoplasma externo via ba fitas citoplasmáticas. Sélulas tegumentares kontêm organelas citoplasmáticas usuais (mitocôndrias, corpos de Golgi e retículo endoplasmático). Tegumentu kompostu ho papel fundamental ida iha infeksaun husi Hospedeiru ida . Estudos ne’ebe hatudu katak parte balun husi tegumentu ne’e (kasu ida ne’e, antigenio ida ne’ebe hanaran Teg) , realmente bele haforsa resposta imune husi hospedeiru mamalia nian ida. Ida ne’e hatudu katak, Pata husi animal refere bele enfraquecer resposta imunológica no aumenta oportunidade atu halo infeksaun bem-sucedida. Infeksaun bem-sucedida ida ne’e importante para iha tempu naruk atu sai adulto no kontinua nia Siklus moris.
b. Sistema Digestivo
Kanal Alimentar F. Hepatika kompostu husi ibun ida ne’ebe kondus iha intestino cego; no sira laiha kidun/anus. Sira nia Ibun lokalizada iha otário anterior nia laran no ventral da pata nia Sorin. Hahan sira ne’ebe tama liu Husi ibun lori ba Faringe, no tuir mai tama ba estreito esôfago. Esôfago, ne’ebe haleu/taka husi kamada ida ne’ebe mihis no kompustu husi selula epiteliais, ne’ebe loke ba Intestinu grosu, intestinu ne’e nakfahe ba ramu oioin, no kada ramu ida termina cegamente perto husi extremidade posterior husi isin lolon. Flukes sira ne’e migram ba kapilares no ductos biliares ne’ebe kiik liu kuandu nia konsumem iha hospedeiro. Sira uza sira nia hodi supa liu husi ibun, atu dada/sup/han ai-han sira, horun, no hafahe nia nia selula husi parede kanal horun nian.
F. hepatica depende ba digestaun extracelular ne’ebe hetan iha intestino hospedeiro ida nian. Restus husi hahan hirak ne’e sei hasai liu husi ibun. Matéria ne’ebe labele residual ne’e sei adsorvida fila fali liu husi estatuto no superfície geral pata ida nian. Tegumento fasilita adsorsaun refere no halakon dobras kiik barak para bele aumenta iha área superfície nian.
c. Sistema Respiratorio
F. hepatica la kompostu orgaun/Sistema Respiratoriu, iha Lumbriga adulto sira dada iis ho tipu Anaerob (Moris la ho Oxigeniu). Sira uza Glikogeniu ne’ebe foti husi hospedeiru ida no hafahe husi glikolisi para produz Karbono Dioksida no acido graxos.
Prosesu ne’e presija energia barak maibe Kontrariu ho , etapa mukasidia ne’ebe parasita sira moris livre , no sira desenvolve aan iha area ne’ebe riku ho oxigeniu. Etapa moris livre husi parasita ne’e, konsidera nia katak sira respira ho tipu aerobic (Moris ho Oxigeniu), atu nune’e bele hetan energia barak husi sira nia ambiente.
d. Sistema excretor
Sistema excretor husi F. hepatica kontém rede de túbulos ida no haleu kanal excretor principal nian. Kanal ne’e lori husi poro excretor ba extremidade posterior pata nian. Kanal ne’e principal sei divide ba Seksoes haat, regiões dorsal nia laran e ventral do corpo. Papel husi sistema excretor de F. hepatica nian maka atu halo ekresaun no osmorregulação. Kada túbulo ida ne’ebe iha sistema excretor nia laran sei konekta ka liga ba selula ne’ebe hanaran protonrphridia. Selula ne’e hanesan selulas ida ne’ebe modifikadu husi selula Parenquimatosas. Iha F. Hepatika, nia papel atu realiza ekresaun, maibe ida importante liu maka, nia funsaun hanesan osmorreguladoras. Sélulas ne’e principalmente atu remover o excesso bee nian ne’ebe iha isin.
F. hepatica depende ba digestaun extracelular ne’ebe hetan iha intestino hospedeiro ida nian. Restus husi hahan hirak ne’e sei hasai liu husi ibun. Matéria ne’ebe labele residual ne’e sei adsorvida fila fali liu husi estatuto no superfície geral pata ida nian. Tegumento fasilita adsorsaun refere no halakon dobras kiik barak para bele aumenta iha área superfície nian.
c. Sistema Respiratorio
F. hepatica la kompostu orgaun/Sistema Respiratoriu, iha Lumbriga adulto sira dada iis ho tipu Anaerob (Moris la ho Oxigeniu). Sira uza Glikogeniu ne’ebe foti husi hospedeiru ida no hafahe husi glikolisi para produz Karbono Dioksida no acido graxos.
Prosesu ne’e presija energia barak maibe Kontrariu ho , etapa mukasidia ne’ebe parasita sira moris livre , no sira desenvolve aan iha area ne’ebe riku ho oxigeniu. Etapa moris livre husi parasita ne’e, konsidera nia katak sira respira ho tipu aerobic (Moris ho Oxigeniu), atu nune’e bele hetan energia barak husi sira nia ambiente.
d. Sistema excretor
Sistema excretor husi F. hepatica kontém rede de túbulos ida no haleu kanal excretor principal nian. Kanal ne’e lori husi poro excretor ba extremidade posterior pata nian. Kanal ne’e principal sei divide ba Seksoes haat, regiões dorsal nia laran e ventral do corpo. Papel husi sistema excretor de F. hepatica nian maka atu halo ekresaun no osmorregulação. Kada túbulo ida ne’ebe iha sistema excretor nia laran sei konekta ka liga ba selula ne’ebe hanaran protonrphridia. Selula ne’e hanesan selulas ida ne’ebe modifikadu husi selula Parenquimatosas. Iha F. Hepatika, nia papel atu realiza ekresaun, maibe ida importante liu maka, nia funsaun hanesan osmorreguladoras. Sélulas ne’e principalmente atu remover o excesso bee nian ne’ebe iha isin.
e. Sistema Nervoso
Sistema nervoso husi F. hepatica konsiste ka forma husi gânglios nervosos para ida, kada ida lokalizado esôfago nia Sorin. Iha esôfago nia Sorin esiste kadeli nervoso ida ne’ebe liga ba Gânglios nervosos rua refere. Orgaun nervos komesa husi anel/kadeli ne’e atingi no , extremidade posterior isin nian. Iha extremidade posterior, Orgaun nervos iha par ida ne’ebe mahar liu sira seluk; Ida ne’e konhesidos hanesan cordões nervosos laterais. Komesa husi nervos laterais, nervos seluk ne’ebe sei nakfahe. Orgaun sensoriais ne’e ausentes husi F. hepatica.
f. Sistema reprodutivo
Lumbriga adultos de F. hepatica hanesan hermafroditas; ka Lombriga ida iha Orgaun reprodutivu rua, Masculino no Femenino, Orgãos reprodutivos masculino e feminino sei loke bainhira iha câmara ne’ebe hanesan iha isin nia laran, ne’ebe hanaran átrio genital. Átrio genital maka saku ectodérmico ida ne’ebe sei loke ba pata nia liur bainhira iha poro genital ida.Testículos Forma husi túbulos ramificados rua, lokalizados iha regiões média no posterior husi isin. Revestimentu husi Epitélio túbulos, maka sei produz esperma. Espermatozóide passa ba ducto deferente ida no depois pasa ba vesícula seminal. Husi vesícula seminal proteje ducto ejaculatório ida, ne’ebe loke ba átrio genital, glândulas prostáticas barak maka sei tama baihira odomatan nakloke. Testículo anterior nia sorin los iha ovariu tubular ida ne’ebe modelu tubular ramifikada. Apartir husi ne’e, oviduto curto ida sei passa ba ducto vitelino ida. Duto ida ne’e liga liu husi junsaun ida, ovarius, uteru no reservatóriu gema nian., too iha junsaun ne’e, uteru sei loke para atriu genital hodi tam ba, prosesu loke ne’e sei tama husi glandulas de Mehlis. Iha Vermes balun, nia extremidade terminal husi uteru nian sai guardador ho musculos no espinhas nian. F. hepatica sei reproduz sexualmente, através liu husi vermes adultos hermafroditas no assexuadamente. Miracídios sei bele reproduzir assexuadamente iha hospedeiro intermediário hanesan karacol nian.
Siklus Moris
Sistema nervoso husi F. hepatica konsiste ka forma husi gânglios nervosos para ida, kada ida lokalizado esôfago nia Sorin. Iha esôfago nia Sorin esiste kadeli nervoso ida ne’ebe liga ba Gânglios nervosos rua refere. Orgaun nervos komesa husi anel/kadeli ne’e atingi no , extremidade posterior isin nian. Iha extremidade posterior, Orgaun nervos iha par ida ne’ebe mahar liu sira seluk; Ida ne’e konhesidos hanesan cordões nervosos laterais. Komesa husi nervos laterais, nervos seluk ne’ebe sei nakfahe. Orgaun sensoriais ne’e ausentes husi F. hepatica.
f. Sistema reprodutivo
Lumbriga adultos de F. hepatica hanesan hermafroditas; ka Lombriga ida iha Orgaun reprodutivu rua, Masculino no Femenino, Orgãos reprodutivos masculino e feminino sei loke bainhira iha câmara ne’ebe hanesan iha isin nia laran, ne’ebe hanaran átrio genital. Átrio genital maka saku ectodérmico ida ne’ebe sei loke ba pata nia liur bainhira iha poro genital ida.Testículos Forma husi túbulos ramificados rua, lokalizados iha regiões média no posterior husi isin. Revestimentu husi Epitélio túbulos, maka sei produz esperma. Espermatozóide passa ba ducto deferente ida no depois pasa ba vesícula seminal. Husi vesícula seminal proteje ducto ejaculatório ida, ne’ebe loke ba átrio genital, glândulas prostáticas barak maka sei tama baihira odomatan nakloke. Testículo anterior nia sorin los iha ovariu tubular ida ne’ebe modelu tubular ramifikada. Apartir husi ne’e, oviduto curto ida sei passa ba ducto vitelino ida. Duto ida ne’e liga liu husi junsaun ida, ovarius, uteru no reservatóriu gema nian., too iha junsaun ne’e, uteru sei loke para atriu genital hodi tam ba, prosesu loke ne’e sei tama husi glandulas de Mehlis. Iha Vermes balun, nia extremidade terminal husi uteru nian sai guardador ho musculos no espinhas nian. F. hepatica sei reproduz sexualmente, através liu husi vermes adultos hermafroditas no assexuadamente. Miracídios sei bele reproduzir assexuadamente iha hospedeiro intermediário hanesan karacol nian.
Siklus Moris
- Lumbriga Ne’e bele adapta/hela iha animal ruminantes ida durante tinan 1-3 nia laran.
- Lumbriga F.Hepatika ida bele tolun 3000 ovos iha loron ida.
- Lumbriga ne’e sei sai husi animal ruminantes ida liu husi animal ne’e nia fezes no belit iha duut ne’ebe no fatin ne’ebe bokon.
- Ovos sei resistensia durante fulan 2 to 3 nia laran .
- Ovos sei nakfera no hasai mirasidium iha tempu meudia.
- Mirasidium ne’e iha cilia ne’ebe ajuda nia atu nani no book aan iha bee laran hodi buka fatin atu hela ba hanesan Siput Lymnaea sp . Mirasidium ne’e so bele resiste to 5-7 horas iha temperatura 30 grau selsius.
- Bainhira mirasidium ne’e hetan ona siput Lymnaea sp., nia cilia sei husik aan no mirasidum ne’e sei tama ba siput ne’e nia laran.
- Durante 24 horas nia laran, Mirasidium ne’ebe iha siput nia laran sei transforma sai Sporosis.
- Loron 8 (Ualu) depous Sporosis ne’e sei desenvolve aan sai redia, husi Sporosis 1 sei desenvolve ba sporosis 1 to 6 redia.
- Redia refere sei produz Serkaria no sei sai husi siput ne’e.
- Serkaria ne’e iha ikun/ekor no bainhira nia sai husi siput ne’e nia sei nani no sei belit nia obejetu saida deit maka nia hetan, duut sira.
- Bainhira nia belit ona iha duut nia ikun sei monu sai no nia sei forma kista ida ne’ebe ema hanaran metaserkaria.
- Metaserkaria ida ne’e hanesan forma infektif husi lombriga Fasciola spp., se bainhira animal ida ne’e han duut ka ai-tahan ka ai-horis bee ne’e hetan ona kantaminasaun husi metaserkaria, otomatikamente nia sei hadae ba animal refere no hamosu moras Fasciolosis.
- Iha Temperatura menus 14°C, metaserkaria refere sei resiste entre fulan 3 to fulan 4, se bainhira kona loron matan direita, metaserkaria ne’e sei mate lalais no labele infektif.
- Infeksaun sei akontese bainhira aniaml ida konsume metaserkaria no tama ba iha doudenum.
- Lumbriga jovem ne’e sei tama ba iha tee-oan no sei muda ba peritoneal, belit iha ne’eba, supa hospe ne’e nia raan no tuir mai migra ba iha aten. Lombriga ne’e sei sai adultu iha Horun durante fulan 2 to 3 nia laran.
Prevalensia
- Atualmente, F. hepatica iha vastas margens geográficas ida ne’ebe barak liu husi qualquer doença parasitária no transmitida hursi vetores. Origem husi Europa, espallha no koloniza ba nasaun 50, maioria hetan iha kontinente hotu, eseptu maka Antartida, kontrariu husi F. gigantika ne’ebe geralmente konsidera geografikamente barak liu mosu iha regiaun tropikal afrika, asia no medio oriente, balun sobreposição entre espécies rua.
- Klimane’ebe afeta husi F. hepatica bainira nia hospedeiro definitivo, hanesan karkol. Ezemplu, nia desenvolvimento husi miracídios no ba larvas F. hepatica no nia reprodusaun Galba truncatula presisa temperatura de 10 a 25 ° C. Além husi ne’e, sira presiza fatin ne’ebe umidu. ho ida ne’e sira prevalência, juntamente ho intensidade infeksaun, ba F. hepatica no principalmente dependente husi níveis temperaturas udan nian.
- Tegumento F. hepatica protege husi enzimas estômago nian husi hospedeiro ida, no bainhira la permite ona atu transmite ba bee. Larvas natasaun livre ne’e iha forma cilios no cercarias ida ne’ebe esiste cauda semelhante ida no flagelo ida para bele ajudá lao/nani iha ambiente aukuatiku, além bele permitir atu alkansem plantas sira iha formam cisto ida. atu bele anexa husi hospe ida nia laran, F. hepatica iha ventosas orais no espinhas iha isin ida. Nia faríngeas mos bele ajudam sugar isin lolon, particularmente ductos biliares nia laran.
- Respiração ventre adulto ne’e anaeróbica; ida ne’e ideal tebes, pois laiha oxigênio ne’ebe disponível iha fígado. F. hepatica ne’e adaptado para bele produz ovos ho numeru ne’ebe barak, no aumenta nia siklus moris hodi bele sobrevivente, ho ovos ne’ebe bele mate,hetan estragos no liberta sira nian aan rasik bainhira hospe ida hasai nia foer/sintina. Além husi ne’e, F. hepatica ne’e hermafrodita, no vermes bele produzir nia óvulos, no aumentando número descendentes ne’ebe produzidos husi sira nia população.
- Genoma F. hepatica foin publika iha tinan 2015. Com 1,3 Gb,nia genoma ida ne’ebe maiores liu genomas patógenos konhesidos sira seluk. Nia Genoma kontém polimorfismos barak, no ida ne’e representa potensial para bele evoluir nia moras no adapta rapidamente mudansa husi ambiente, no ho disponibilidade hospe ida nian, intervensaun husi aimoruk no vasina.
- Infeksaun hahu baihira hospedeiru ne’e konsume ona hahan/ai-horis ne’ebe nakonu ho kista no hemu bee ne’ebe kontaminadu ona ho metaserkaria.Iha Reinu Unido, F. Hepatika dalabarak akontese iha animal Ruminantes, no komun liu entre fulan Marsu no Dezembru.
- Umanu Afeta moras refere naihira consume angiriaun barak ka hemu ‘Emoliente’Bebidas Ida ne’ebe halo ho selada bee/Angiriaun. Karau Vaka no Bibi malae sei afetadu bainhira sira konsume hahan ne’ebe hetan ona infeksaun ka kontaminadu ho parasite refere liu-liu iha lagoa/Rawa rawa sira. Parasita ne’e afeta ona ema barak iha nasaun 75 iha mundu. Iha Ásia no Áfrika, F. hepatica no F. Ginantika sai kausadores moras ida mos ba ema, no Fasciola Humano kausa liu husi F. Hepatika iha Amerika do Sul, Sentral no Europa. Presensa husi F. hepatica bele interferir/impede bainhira atu dekta tuberculose bovina iha Karau vaka ida. Karau Vaka ne’e hetan ona infeksaun hamutuk ho F. Hepatika, kompara ho karau vaka ida ne’e kona/infeksi M.Bovis, hatudu reasaun/reagem neneil liu kompara ho Servik serebral. Tanba ida ne’e, maka sei F. Hepatika akontese karau vaka ne’ebe afeta ona tuberkulose, sei difikulta mediku sira atu halo teste no ida ne’e sai problema boot ida ba Industria Agrikola sira.
Maneira hadaet/Trasmisaun
- Fonte prinsipal ne’ebe bele halo Fasciolosis kontagioga ba ema ka animal maka Konsume hahan(Modo sira) ka duut ne’ebe kontamina ona ho metaserkaria lombriga F. Hepatika nian.
- Kontaminasaun ne’e sei iha bainhira iha environmentu ne’e Siput husi familia Lymnaeidae barak no besik ho animal sira nia fatin hahan sira(duut sira ne’ebe baibain sira han) .
- Metaserkaria Fasciola,spp., ne’e mos bele kontamina ho bee no bainhira konsume be’e nebe kontamina ona iha kondisaun bee matak, maka sei kona mos moras Fasciolosis.(BARGUES et al., 1996).
- TAiRA et al. (1997) Hateten katak Fasciolosis bele kontagiosa ba ema liu husi konsume naan aten matak, komum liu iha nasaun europa.
Sinais Klinika
- Periodo Inkubasaun Fascioliasis nebe halo infeksaun iha ema iha variasaun oioin, tmba nia periodo inkubasaun bele akontese durante tempu semana 6 ka durante fulan 2 no bele to fulan 3 no bele mos liu husi fulan hirak.
- Sinais Klinika ne’ebe dalawain hatudu maka animal ne’e sei kona/ hetan moras anemia, no bele mos animal ne’e sei isin manas ho temperatura entre 40-42, moras iha parte kabun no indigestion.
- Se bainhira moras ne’e kontinua, maka sei akontese hematomegaliasites cavidade abdominal, dada iis ladiak no sintomas amarelados.
- Aleinde ida ne’e iha kasu fasciologis kroniku, bele mos akontese horun sai fatuk, sirosau iha aten no kanker aten.
Diagnosa
- Ita bele halo diagnosa liu husi exame Fecal no DNA :
- Exame fecal maka liu husi Animal nia fezes, bainhira ita deskobre lombriga ne’e nia tolun/ovos ho kor kinur atu xokolate iha animal nia fezes/sintina foer.
- Exame DNA bele liu husi Teste ELISA (enzyme linked Immunosorbent Assay).
- Teste ne’e atu bele identifika antibody ou antigen balun iha animal ne’ebe afetadu.
- Iha Infeksaun Parasitisme dalawain selula raan mutin maka aumenta makas maka eosinofil, Embora akontesementu ida ne’e seidauk espesifiku no dalaruma isotope antibody immunoglobulin (IgE) iha selula raan nian mos aumenta makas.
- Sampaio Silva et al(1985), Etapa isotope antibody IgE correlacionado positivu ho numeru lombringa nia ovos nian iha, fecal/feses, animal nebe afetadu nia tinan, sinais klinika no numeru eosinofil.
Komplikasaun
- Perigu seluk ne’ebe animal afetadu bele hetan bainhira afeta ona lombriga ne’e maka Komplikasaun iha :
- Tilun no Matan
- Pulmaun, Parede intestinal
- Limpa, pankreas,
- Aten
- Vena porta
Prevensaun
- Maneira atu halo Prevensaun maka kontrola hahan animal sira nian, bainhira duut ne’ebe sai fonte ba alimentu animal sira nian kontamina ona ho metaserkaria lombriga Fasciola spp. Nian, labele fo han ou bele hamos/tesi tiha duut hirak ne’e.
- Kontrola Siput refere iha ambiente ne’ebe animal iha ba.
- Ba ema, labele haan hahan ne’ebe matak no lamos, liu liu modo tahan sira hanesan, salada no angriaun, se hakarak han matak bele fase ka kahur ho tua siin ka larutan potassium permanganat sira antes atu konsume.
- Labele konsume animal nia aten bainhira sei matak.
Tratamentu
- Bainhira animal ida afetadu ona moras Fascioliasis bele halo tratamentu uza aimoruk :
- Albendozole,
Sapi = 1 bolus /
250 kg (per oral, durante fulan 3-4)
- Kalbazen-C
Dosis dengan cacing hati: 9 ml / 100 kg badan
-Closanted,
-Rafoxanida
no Prinsipalmente liu maka Triclabendazole.
0 Comments